Dome slatki dome
INTERVJU: WOJCIECH KLIMEK, ISTRAŽIVAČKI PROGRAM FP7 EUROPSKE KOMISIJE

Protokol gospodarenja građevinskim otpadom i otpadom od rušenja
Objavljeno 16. rujna, 2017.

U povodu održavanja konferencije o Protokolu EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja razgovarali smo s g. Wojciechom Klimekom ispred EU komisije.

1. Možete li nam objasniti koja je svrha i cilj Protokola o gospodarenju otpadom u Europi?

- Protokol je dio akcijskog plana kružnog gospodarstva. Namjera mu je pomoći zemljama članicama postići cilj do 2020. godine za 70 % udjela ponovne uporabe materijala iz otpada. Protokol se ne nameće iz Bruxellesa, pisali su ga ljudi iz ovog posla za ljude u poslu. Nije uklesan u kamenu i pozivamo sve zainteresirane u sektoru izgradnje i rušenja kako bi ga preuzeli s ciljem poboljšanja upravljanja građevinskim otpadom u određenoj zemlji na temelju iskustava, ali i prilagođavajući ga lokalnim uvjetima.

2. Kako se koristi protokola odražavaju na zemlje i njezine građane?

- Građevinski otpad čini jednu trećinu ukupnog otpada u Europi. U nekim zemljama nema dovoljno prostora za odlaganje na odlagalište, a često ga se upotrebljava za temelje na putovima i popunjavanje terena. Zemlje kao što su Belgija ili Nizozemska uspijevaju postići veću naprednu razinu upravljanja ovim otpadom, daleko nadmašujući cilj EU-a, a istodobno će imati koristi od stvaranja novih poduzeća i radnih mjesta. Primjerice, prosječni građani mogu primijetiti manje slučajeva ilegalnih odlagališta, pruža se mogućnost većeg povjerenja u kvalitetu recikliranog građevinskog materijala, a posljedično na širem tržištu ove sekundarne sirovine mogu imati novu dobit i stvarati nova radna mjesta. Posljednje, ne manje važno, ekološki utjecaj sektora će se poboljšati jer će se posebno smanjiti emisije CO2.

3. Koje su prednosti koje će hrvatski građevinski sektor dobiti ovim Protokolom?

- Hrvatska je stvorila vlastitu strategiju gospodarenja otpadom, s vremenskim ciljem 2025. godine postavljen je ambiciozan cilj 80 % ponovne uporabe građevinskog otpada. Protokol može pridonijeti ovom cilju, ali i više od toga. Cilj mu je i stvaranje boljih tržišnih uvjeta za građevinske tvrtke (kroz smanjene troškove) i potaknuti recikliranje (razvijajući povjerenje tržišta za reciklirane građevinske materijale). Protokol stavlja naglasak na uzajamno povjerenje i suradnju. Nije isključeno da se dodjeljuju oznake kvalitete pouzdanim partnerima u sektoru i nadzire njihove održavanje za osiguranje kvalitete.

4. Koje su najbolje prakse u drugim zemljama EU-a, kako se ovaj protokol odražava u poslovima gospodarenja građevinskim otpadom, imate li bilo kakvih rezultata?

- Među najboljim praksama svakako možemo navesti primjerice selektivnog rušenja, razvrstavanje otpada na licu mjesta, korištenje naprednih tehnika razvrstavanja i obrade u recikliranim dvorištima, razvoj novih građevnih materijala. Organizacijski, bilo bi poželjno širenje sljedivosti kao što je u Belgiji, gdje raste povjerenje u ove sirovine zbog podrijetla recikliranog materijala. U Nizozemskoj, primjerice, centar za recikliranje velikog građevinskog otpada sada surađuje sa svojim susjednim proizvođačem betona u proizvodnji zelenog gotovog betona iz vlastitog recikliranog betonskog agregata. Zainteresirani čitatelji mogu pronaći mnogo primjera.

5. Koliki je prosječni vremenski okvir provedbe Protokola? Mislite li da hrvatske tvrtke mogu implementirati ovaj protokol u skorom vremenu?

- Provođenje protokola je konstantni lanac poboljšanja, a kao i obično, što više želite postići, to skuplja provedba postaje. Trebate se suočiti s postojećim ekonomskim ograničenjima, kao što je trenutni broj novih građevinskih poduzeća ili cijena materijala. Možemo govoriti o određenim prekretnicama kao što je postizanje 70 % ili 80 % ciljeva, koji se prema mojem mišljenju mogu postići, ali ipak, dok tehnički možete učiniti gotovo sve, možda nećete uvijek uspjeti učiniti sve to profitabilno. Dakle, tempo promjena ovisit će o ekonomskoj praksi poduprtoj vašim odgovarajućim zakonskim propisima. Za one u ovom biznisu dobit će uvijek ovisiti i o pristojbama, cijenama na sekundarnim tržištima, troškovima prerade i prijevoza, itd.Marin REŽIĆ

Možda ste propustili...

KD ČEPIN OTVORIO POLIGON ZA SPORTSKE AKTIVNOSTI

Nova zabava za terijere tipa bull

PRIPREMA ZA RAZDOBLJE MIROVANJA

Vatromet boja u jesenskom vrtu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DIZAJN BLAGOVAONICE

Kako odabrati blagovaonički stol

2

PRIPREMA ZA RAZDOBLJE MIROVANJA

Vatromet boja u jesenskom vrtu

3

KD ČEPIN OTVORIO POLIGON ZA SPORTSKE AKTIVNOSTI

Nova zabava za terijere tipa bull