Hrvatska je ostala bez Savjeta za mlade, savjetodavnog tijela Vlade RH koje ima zadaću sudjelovati u razvoju javnih politika za mlade.

Savjet ima 27 članova, i to: 17 predstavnika tijela državne uprave, ureda Vlade, Koordinacije lokalne samouprave i Hrvatske zajednice županija, tri predstavnika znanstvenih i obrazovnih institucija te sedam predstavnika udruga mladih i za mlade. Njima je mandat istekao u srpnju ove godine, no nisu se sastali od travnja 2016. godine. Prije toga u dvije godine sastali su se samo četiri puta jer su u međuvremenu padale vlade i ministri, ekipirali su se i raspadali novi timovi u ministarstvima i sve je to kočilo rad Savjeta koji ima ovlasti utjecati na poboljšanje položaja mladih. Jedini doticaj sa Savjetom za mlade Vlada je imala u ožujku na svojoj 24. sjednici kada je donesena Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o osnivanju Savjeta za mlade.

“Došlo je do izmjene naziva i ustrojstva pojedinih tijela državne uprave. Ministrica Nada Murganić dodala je da se odlukom proširuje sastav Savjeta za mlade i uključuju predstavnici Ministarstva uprave i Ministarstva državne imovine. Sudjelovanje Ministarstva uprave značajno je za razvoj programa i politika za mlade u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te unaprjeđenje provedbe Zakona o savjetima mladih, dok je sudjelovanje Ministarstva državne imovine značajno za razmatranje mogućnosti osiguravanja odgovarajućih prostora za razvoj centara za mlade te osiguravanje odgovarajućih prostora za djelovanje udruga mladih i za mlade”, piše u izvještaju sa 24. sjednice Vlade RH.

Predsjednik Savjeta za mlade u mandatu od 2013. do 2015. i sadašnji član Savjeta za mlade Vijeća Europe Marko Boko za portal srednja hr. problematičnim je ocijenio odnos Vlade tijekom kampanje i nakon dobivenih izbora.

- Za Vladu koja je na vlast došla između ostaloga obećanjima i programima fokusiranima na mlade, pa čak u nekim dijelovima i suvislom vizijom za razvoj politika za mlade, držim izrazito poražavajućom činjenicu da je Savjet za mlade Vlade RH trenutno nefunkcionalan i ni blizu političkog ni sadržajnog prioriteta. Riječ je o jako važnom savjetodavnom tijelu pri Vladi, unutar kojega su mladi (doduše u neravnopravnom odnosu prema predstavnicima tijela državne uprave) mogli iznositi svoja mišljenja i boriti se za svoja prava. Forma Savjeta i način rada daleko su od savršenoga, no postojao je bar određeni kanal komunikacije, koji ova Vlada očito ne drži bitnim, kao ni ostatak javnih politika za mlade, kaže Boko te upozorava kako su mladi bili iznimno spominjani tijekom izborne kampanje, no nakon dolaska na vlast ostali su zaboravljeni.

Predsjednik Savjeta za mlade Karlo Kralj, kojem je mandat istekao u srpnju, objašnjava zašto su se u dvije godine sastali samo četiri puta. “Nakon što je tadašnja Vlada pala i nakon što su provedeni novi izbori, nikad više nije postojala mogućnost da se sastanemo. Kod uspostavljanja aktualne Vlade u listopadu 2016. došlo je do restrukturiranja nekoliko ministarstava. To je povuklo dvije implikacije. Prvo, da s novom strukturom Vlade treba uskladiti i odluku o osnivanju Savjeta za mlade, na temelju koje je Savjet funkcionirao u ovom i prethodnom sazivu. Drugo, da nakon donošenja takve usklađene odluke treba imenovati članove/ice iz tih novostvorenih ministarstava. Naime, bez toga nam je nedostajao znatan broj članova i nismo se mogli sazvati. Usklađena odluka donesena je tek na sjednici Vlade u ožujku 2017. Međutim, nakon toga Vlada je sukladno novoj odluci trebala imenovati nove članove i njihove zamjenike, ali to se do danas nije dogodilo”, kaže Kralj.