Novosti
POD JEDNIM KROVOM, ALI I NOVČANIKOM

U Hrvatskoj najviše odraslih osoba i dalje živi s roditeljima
Objavljeno 15. rujna, 2017.
Starije generacije nerijetko financijski “drže” one mlađe, plaćom ili mirovinom

Vezani članci

HRVATSKA SLIJEDI TREND SA ZAPADA

Žene sve kasnije rađaju, najviše između 30. i 34.

Dok u švedskom kućanstvu prosječno živi 1,9 članova, čime je ono najmanje u Europi, u Hrvatskoj, jer njezini građani sve duže ostaju kod roditelja, taj je broj 2,8, čime je naše kućanstvo najbrojnije u Europskoj uniji. Također, Hrvatska je jedina zemlja u EU gdje je u deset godina taj broj rastao.

Prosječno europsko kućanstvo 2016. je imalo 2,3 člana. Dok je Švedska proteklih desetljeća razvijala individualizam, što ranije osamostaljenje i odlazak od kuće, u Hrvatskoj vlada posve drukčiji trend, što je posljedica drukčijih prilika, ali i nasljeđa.

Pomažu i unučad

Zbog teške gospodarsko-socijalne slike, u Hrvatskoj i danas u jednom kućanstvu živi više generacija, a one starije nerijetko financijski “drže” one mlađe, plaćom ili mirovinom, kao i stambenim rješenjem. Potvrđuju to i u Sindikatu umirovljenika Hrvatske u Đakovu, čiji predsjednik Željko Kovač kaže kako među 150 članova njih čak 80 posto mirovinom potpomaže djecu, pa i unučad.

– Mirovine su male, u prosjeku 2000 kuna. Ako ni to ne dostignu, onda ljudi idu tražiti posao izvan zemlje - kaže Kovač o tome kako u nas više generacija živi pod jednim krovom, ali često i novčanikom.

Stoga ne treba čuditi što je u Hrvatskoj u deset godina broj članova kućanstva s 2,7 narastao na 2,8. Dok mi nazadujemo, drugi u EU, pogotovo bivše komunističke zemlje, napreduju. Rekorder je Litva, koja je 2005. imala 2,8 osoba po kućanstvu, a 2015. tek 2,2. U Njemačkoj i Danskoj po kućanstvu žive dva člana. Naš rast nije, potvrđuje i demograf Stjepan Šterc, rezultat nataliteta.

- Postoji tu i dio naše tradicije jer nismo prihvatili princip razvijenih zemalja da se mladi nakon 18. svojim zapošljavanjem i radom pokušavaju izboriti za samostalnost. Mi smo se velikim dijelom oslonili na obiteljski dio priče. To u smislu socijalizacije, obiteljskih veza, neotuđenosti jest dobro, no u pitanju radnog, stambenog, financijskog, obiteljskog osamostaljivanja je loše. To je demografski negativno za sklapanje bračnih zajednica, za rodnost. Zbog nemogućnosti pronalaženja posla, naš mladi čovjek, ako i odluči o ženidbi/udaji, ostaje kod roditelja, no onda tu osamostaljivanje u financijskom i stambenom smislu izostaje ili teže ide, pa se teže odlučiti na širu obitelj, djecu - kaže Šterc o demografskim posljedicama ove europske statistike. No, ne dotiče se ona negativno samo demografije nego podsjeća i na problem nezaposlenosti, izostanka novog zapošljavanja, problem nesigurnih oblika rada, a sve u konačnici vodi k iseljavanju.

Zapošljavanje mladih

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel kaže kako bismo i mi mogli “pasti” na švedski prosjek od 1,9 članova kućanstva, ali ne zbog standarda, stvaranja uvjeta za osamostaljenje mladog čovjeka, nego zbog masovnog iseljavanja.

– To nije dobro, no činjenica je da naši mladi ostaju s roditeljima zbog jednostavnog razloga jer pronalaze privremeni posao na određeno vrijeme, u sezoni, preko agencija i slično. U takvim oblicima rada, a naši poslodavci masovno ih koriste, mladi čovjek ne može razmišljati o budućnosti, osamostaljivanju, podizanju stambenog kredita i drugome, a sve to vuče i odgađanje, izostanak odluke o zasnivanju obitelji. Još je više onih koji uopće ne mogu naći nikakav posao te žive od plaća/mirovina roditelja, pa i starijih generacija ili odlaze van. Možemo pričati o statistikama koliko hoćemo – odlazi li tjedno 1000 ljudi, mjesečno, godišnje... no činjenica jest da odlaze ne samo mladi nego i njihovi roditelji - upozorava Novosel da proces iseljavanja obuhvaća više (radnih) generacija.

– Nemamo razrađen model zapošljavanja mladih kada navrše 18 godina - dodaje Šterc.

U Hrvatskoj gotovo četvrtinu kućanstava čine otac i majka kao jezgra, a s njima žive i oni stariji od 25 godina koji više nisu djeca, a nisu se ni osamostalili. Slijedi 23,6 posto samaca, parova s djecom je 19,1 posto, a kućanstava u kojima žive parovi bez djece je 18,3 posto. Prema Eurostatu, u Hrvatskoj je 2006. bilo 1.569.900 kućanstava, a 2015. taj je broj pao na 1.494.100. Taj trend je upravo obrnut od onoga što se događa u EU. U Uniji se prosječna veličina kućanstva smanjuje, ukupni broj stanovnika - iako vrlo polako - raste, a povećava se broj kućanstava. Ukupan broj kućanstava u EU-u 2006. bio je 199 milijuna, a 2015. narastao je na 219 milijuna, što odgovara prosječnoj stopi rasta od 1,1 posto godišnje. Najveći rast broja kućanstava zabilježen je u Luksemburgu (2 %) te 1,9 posto na Malti i u Sloveniji. Za razliku od nje, Hrvatska je jedina zemlja koja ima sve manje kućanstava i taj je pad već deset godina prema stopi od 0,5 posto godišnje.

Suzana ŽUPAN
“Rađajmo za bake i djedove”

Na posljedice skandinavskih dosadašnjih trendova promicanja individualizma kroz život, stanovanje, skrb i drugo, demograf Stjepan Šterc kaže kako je Švedska u toj praksi otišla u krajnost, no da se taj dio Europe počeo vraćati planiranju i širenju međugeneracijske solidarnosti. “Tako Danska u posljednje vrijeme u udarnim terminima na TV-u daje spotove gdje prikazuje baku i djeda same u kući kao tužnu sliku, a ispod 'ide' poruka: 'Rađajmo za naše bake i djedove, rađajmo za Dansku', da mlađe generacije podsjeti na osjećaj i brigu za starije. Eto, i to je slika jedne visoko razvijene Danske”, upozorava Šterc na sasvim suprotne trendove od hrvatskih, pa je, dodaje, potrebno naći zlatnu sredinu u interesu svih.

Europljani su najčešće samci

U EU je najviše samaca, trećina. Kućanstava s dvije osobe ima 31,7 posto, s tri osobe 15,9, s četiri osobe 13,4, a onih s pet osoba je najmanje - 5,8 posto. Za razliku od Hrvatske, gdje takvo kućanstvo najčešće znači da je u pitanju udovac ili udovica čija su se djeca davno odselila, u zemljama Unije uz samačka kućanstva vezuju se uglavnom studenti i mladi koji još nisu zasnovali obitelj, a što je u porastu za više od četiri posto u posljednjih deset godina. Dakako, u nas je suprotan trend - broj samačkih kućanstava pao je za više od dva posto u posljednjih deset godina. Razlozi se mogu tražiti u tome što je za samca u hrvatskim prilikama samački život skup, troškove života ne može dijeliti, sve snosi sam.

1,9

članova prosječno ima kućanstvo u Švedskoj

2,8

članova prosječno ima kućanstvo u Hrvatskoj

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike