Do kraja mandata sadašnjeg sastava Europske komisije neće biti ispunjeni uvjeti za ulazak neke zemlje Zapadnog Balkana u članstvo Europske unije, a potom će svaka zemlja koja želi u EU morati učvrstiti funkcioniranje pravne države i poštovanja i promicanja vrijednosti EU-a, kaže predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Dodao je da ni jedna zemlja neće moći ispuniti uvjete za ulazak u članstvo najmanje do 2019. godine. Iz današnje perspektive i tijeka usklađivanja s pravilima EU-a malo tko vjeruje da ijedna balkanska zemlja u Uniju može prije 2022. godine. To nimalo ne ohrabruje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju jer što je europska perspektiva dalja, to je manje volje i želje za promjenama koje te zemlje mogu pokrenuti u smjeru koji bi bio manje u pogrdnom smislu riječi balkanski, a više europski. “Nisam za skori ulazak zapadnog Balkana u EU. Ali ako oduzmete europsku pespektivu, opet ćemo proći što smo iskusili 1990-ih”, rekao je nedavno Juncker. Mnogi upozoravaju da si ovime EU otežava situaciju u odnosima s Rusijom jer što je EU perspektiva u spomenutim zemljama dalja - Rusija je bliža, posebno u slučaju Srbije. No, ta se zemlja ponovno izjasnila da želi u Europsku uniju. “Ako Srbija bude prisiljena birati između bližih veza s Rusijom i članstva u EU, odlučit će se za ovo drugo. Europska unija je partner, a Rusija prijatelj”, poručila je nedavno srpska premijerka Ana Brnabić. Prvi potpredsjednik vlade i srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić poručio je da Srbija ne mijenja smjer vanjske politike i ostaje na europskom putu, njegujući dobre odnose s prijateljima. “Srbija ne mijenja svoju vanjsku politiku – članstvo u EU ostaje strateški cilj, ali se ne odričemo prijateljstva ni bliskih odnosa s Rusijom”, kategorički je poručio Dačić. Srbija je službeno podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji 22. prosinca 2009. godine, a 1. ožujka 2012. Srbija je dobila status kandidata. Dana 21. siječnja 2014. formalno su započeli pregovori s Europskom unijom. Prvo poglavlje otvoreno je 14. prosinca 2015. godine, a na dnevnome se redu odmah našlo Kosovo, koje će biti najveći uteg Srbiji tijekom pregovora jer EU inzistira da ga Srbija prizna. Većina građana Srbije tomu se protivi te smatra da bi to bila izdaja i prodaja teritorija koji pripada Srbiji. Upravo zbog toga, ali i činjenice da je pred Srbijom još mnogo posla kada je riječ o prihvaćanju vrijednosti i zakona Europske unije kao i potrebe za definiranjem konačnog stava Srbije prema Republici Srpskoj malo tko vjeruje da bi u članstvo mogli prije 2025. godine. Predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da se nada da će Srbija postati članica prije toga, po mogućnosti 2022. godine.

Među zemljama Zapadnog Balkana u pregovorima s EU-om najdalje je odmaknula Crna Gora, no i pred njom je još mnogo posla. Ona je 15. prosinca 2008. predala zahtjev za učlanjenje u EU, 17. prosinca 2010. je dobila status kandidata, a 29. lipnja 2012. započela je pregovore. Crna Gora je nakon pet godina pregovaračkog procesa otvorila 28 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila tri. Zbog svog trojnog političkog uređenja s tri konstitutivna naroda čini se da je Bosna i Hercegovina najdalje od europskih integracija, a s obzirom na dinamiku i nepostojanje volje da se bilo što promijeni, iz današnje perspektive teško je povjerovati da će ta zemlja ikada ispuniti uvjete za članstvo.