Objavljeno 15. rujna, 2017.
Slatinska Ulica braće Radić, čiji je jedan dio nekad bio poznat i prepoznatljiv po drvoredu divljih kestena (Aesculus hippocastanum), u četvrtak je poprimila pomalo drugačiji izgled. Ostalo je, naime, samo nekoliko tih stabala velike, široko razgranate krošnje, jer neka su uništena u vremenskim nepogodama, a neka su se jednostavno osušila. Čini se da i ova što su još ostala jedva preživljavaju, jer neke su grane potpuno suhe, a listovi se smanjili i prorijedili. Na mjestu stradalih ili porušenih stabala još uvijek nisu zasađena nova, a takvih je primjera i u nekim drugim slatinskim ulicama.
No, i sama priroda pokazuje nam da čovjek globalno djeluje protiv nje. Kesteni koji još preživljavaju klimatske promjene samo nam potvrđuju da postoje poremećaji koji se utjecajem ljudskog djelovanja događaju u prirodnom tijeku vegetacije. Tako uz još nezrele i zelene, ali krupne plodove divljega kestena možemo vidjeti i velike, uspravne piramidalno-grozdaste cvjetove, što je kod nas neprirodna pojava za sredinu rujna. Divlji kesten, naime, u normalnim uvjetima cvjeta u travnju i svibnju nakon listanja.
Prema rije
čima biologa Dragana Prlića, cvjetanje divljeg kestena ili eventualno drugih vrsta drveća pred jesen nije neuobičajena pojava ako je vegetacijska sezona dotad bila vrlo sušna. – Prolongirano razdoblje visokih temperatura i nedostatka padalina kod biljaka izazivaju stres, što za posljedicu ima smanjenje intenziteta ili potpunu obustavu rasta i razvoja, a u ovom slučaju radi se o odgodi cvjetanja. Potom, kada se kasnije u sezoni pojavi odgovarajuća količina vode, rast se nastavlja pa će se tako i cvjetni pupovi, koji su zbog nedostatka vode mirovali, sada otvoriti i procvjetati, kaže biolog Prlić.P.Žarković
PRIPRAVAK ZA MASIRANJE
Divlji kesten sadi se kao ukrasno drvo, krupne sjemenke unutar njegovih plodova nisu jestive, ali se njihova tinktura koristi za masiranje bolnih reumatskih područja i natečenih vena.