Katalonske vlasti za 1. listopada najavljuju referendum o odcjepljenju od Španjolske, središnja španjolska vlast ga zabranjuje, a Europska unija je vrlo suzdržana i poručuje da je riječ o internom pitanju ustavnog poretka Španjolske. Dužnosnik katalonske vlade zadužen za međunarodne poslove Raul Romeva izjavio je da je u obilasku članica i institucija EU-a naišao na odbojnost referendumu i odcjepljenju Katalonije od Španjolske.

Mediji i analitičari u zemljama EU-a upozoravaju da se mora imati u vidu da bi odcjepljenje Katalonije moglo ojačati ranije nasilni separatistički pokret u Baskiji, pa i težnje k znatno većoj autonomiji ili, štoviše, neovisnosti drugih španjolskih područja poput Asturije ili Galicije.

Vlasti Katalonije usvojile su u parlamentu zakon o referendumu o samoopredjeljenju, poslije kojega bi, ako većina glasa "za", vlada Katalonije u roku od 48 sati proglasila neovisnost ove autonomne španjolske pokrajine. Prema pisanju EurActiva, katalonske stranke i građani, opredijeljeni za neovisnost, smatraju da iz španjolskog saveznog proračuna dobivaju mnogo manje nego što u njega uplaćuju. Katalonija je najbogatiji dio Španjolske, razmjerno najveći izvoznik i sa 16 posto stanovništva stvara 19 posto BDP-a zemlje.

Važnu ulogu u Kataloniji ima i velika sklonost građana prema potpunoj kulturnoj i jezičnoj autonomiji. Katalonske vlasti usvojile su i zakon o tranziciji na neovisnost, a u oba je slučaja to, kako su oštro negodovale katalonske stranke koje se protive odcjepljenju, učinjeno tako što je postupak skraćen i onemogućena rasprava.

Ustavni sud Španjolske oba je zakona proglasio protuustavnim, a vlada u Madridu zaprijetila je da će poduzeti zakonske mjere protiv organizatora referenduma, što bi moglo značiti i uhićenje predstavnika vlasti Katalonije, pa i ukidanje inače široke političke, gospodarske i kulturne autonomije, za koju su Katalonci glasovali kad je, nakon pada diktatora Francisca Franca, usvojen novi demokratski ustav zemlje. To je crni scenarij, kojeg se svi pribojavaju, a španjolski dnevnici pišu o velikoj podijeljenosti među ljudima u toj zemlji.

U Kataloniji su sada i mladi za neovisnost jer misle da bi bolje živjeli i imali veću mogućnost za zapošljavanje. Pitanje mirnog razdruživanja, odvajanja, odcjepljenja od Španjolske, već kako tko to vidi u Kataloniji, bez sumnje je krajnje ozbiljno političko i pitanje suvereniteta španjolske države.

Odcijepi li se Katalonija, to bi u Europi moglo potaknuti područja i u drugim članicama EU-a da krenu istim putem, primjerice Flandriji u Belgiji, Lombardiji u Italiji, Baskiji i Korzici u Francuskoj, čak možda Bavarskoj u Njemačkoj, Erdelju/Transilvaniji u Rumunjskoj...

To se odmah povezuje i s pitanjem hoće li Škotska htjeti ostati u Velikoj Britaniji, koja je pokrenula postupak izlaska iz članstva EU-a.

Jasno, sve se vrti oko novca, pa su svjetske agencije za procjenu kreditne sposobnosti i financijske stabilnosti i zaduživanja stavile do znanja da uopće ne vjeruju da će se Katalonija moći odcijepiti od Španjolske. Isto su rekli veliki investitori i analitičari tržišta dionica. Agencija za kreditni rejting Moody 's, a slično je mišljenje i agencije Fitch, navodi da je Katalonija vrlo prezadužena i da 70 posto otplate duga i zajmova pokriva novac središnje države. Katalonski izlazak iz španjolskog gospodarskog i državnog sustava oslabio bi Španjolsku, ali mnogo više Kataloniju, koja bi time izišla iz Europske unije i eurozone. Moody's zato predlaže rješenje za rješavanje sukoba - Kataloniji treba dati veće ovlasti za prikupljanje poreza i formiranje proračuna, uz reformu sustava financiranja, ali potpuno u okviru i u skladu s Ustavom i zakonima. U kojem će smjeru Katalonija, ali i Španjolska i EU znat ćemo nakon 1. listopada.