Hrvatska izvozi mulj, životinjska crijeva, slamu, koralje, lišće, grane...
Objavljeno 13. rujna, 2017.
Koliko je izvoz važan za Hrvatsku, govore statistički pokazatelji, iz kojih je vidljivo kako samo 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi, no ta poduzeća istodobno zapošljavaju 52 posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju 66 posto ukupnih prihoda od prodaje, a u razvoj ulažu čak 79 posto ukupno ulaganih sredstava u razvoj.
Ti se podaci mogu vidjeti na izvoznom portalu (https://izvoz.gov.hr/), baš kao i činjenice da upravo izvozno usmjerena ekonomija može maloj zemlji poput Hrvatske jamčiti dugoročno održiv razvoj, zbog financijskih i drugih ograničenja unutarnjeg tržišta. Ili činjenica da izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija, a izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
Posao i dobit
Osim, nazovimo ih, ozbiljnih (po financijskoj i općoj ekonomskoj vrijednosti) hrvatskih izvoznih proizvoda, uspjeli smo pronaći i pomalo nevjerojatne proizvode koji nalaze svoje mjesto na inozemnim tržištima. Naravno da se takve proizvode ne može nazvati neozbiljnim, jer oni nekome donose prihode, omogućavaju vjerojatno brojnim ljudima posao i mjesečnu plaću, donose dobit...
Recimo, s nevjericom će mnogi reagirati kada kažemo da Hrvatska u Mađarsku izvozi - mulj! Da, doista, pravi mulj, koji nastaje nakon obrade, odnosno pročišćivanja, otpadnih voda. A zbrinjavanje mulja, s obzirom na sve veći broj pročišćivača otpadnih voda, postaje problem. Podatak o izvozu mulja mogao se čuti na prošlotjednoj konferenciji o vodama u Zagrebu. Samo u našem glavnom gradu godišnje nastaje oko 50 tisuća tona mulja. Tvrtka Kemis-Termoclean iz Zagreba ovlaštena je za zbrinjavanje mulja, a izvozi ga, u dnevnim količinama od 100 do 200 tona, u Mađarsku, gdje se mulj koristi za rekultivaciju starih rudarskih kopova gline te deponija pepela iz termoelektrana. Prema podacima časopisa Komunal, na tim rekultiviranim površinama omogućuje se podizanje nasada biomase i uzgoj energetskog bilja, koje se potom u mađarskim kogeneracijama koristi za proizvodnju električne energije.
Iz Hrvatske gospodarske komore, kojoj smo se obratili s pitanjima o izvozu nekih neobičnih i javnosti možda zanimljivih proizvoda, baš poput mulja, dostavili su nam, primjerice, podatak da su, prema izvješću o izvozu otpada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, 2015. godine iz Hrvatske izvezene 1563 tone različitih muljeva, dakle ne samo onih s pročšćivača vode.
Podaci Državnog zavoda za statistiku koje je obradio HGK i dostavio našem listu pokazuju kako Hrvatska izvozi životinjska crijeva, mjehure i želuce. U 2015. godini taj je izvoz (763 tone) vrijedio 4,6 milijuna eura, a lani (959 tona) 4,4 milijuna eura. Izvozimo i ptičju kožu i druge ptičje dijelove. U 2015. godini u vrijednosti od 994 eura, a 2016. taj izvoz bilježi velik pad, na 527 eura. Tu priča o životinjskim ostatcima kao izvoznim proizvodima ne završava. Recimo, kosti i srž rogova, prah i otpaci donijeli su 2015. godine gotovo 61 tisuću eura izvoznih prihoda, a lani nešto više od 84 tisuće eura. Nadalje, izvoz bjelokosti, kitove kosti, rogova i otpadaka, kako se navode ti proizvodi u carinskoj tarifi, donijeli su 2015. godine 89 tisuća eura prihoda, a 2016. nešto više od 81 tisuće eura.
Vrijedna slama
Hrvatska izvozi i koralje, ljušture mekušaca i otpatke. Lani je taj izvoz vrijedio više od pet tisuća eura. Oko 300 eura uprihodili smo lani i preklani izvozom proizvoda koji se u carinskoj tarifi svrstavaju pod - ambra siva, kastoreum, cibet i mošus.
Niz je neobičnih izvoznih proizvoda i iz biljne proizvodnje. Tako je izvoz pod - lišće, grane, svježe, sušeno u 2015. donio 266 tisuća eura, a 2016. godine 220 tisuća eura. Sasvim solidne prihode donosi izvoz slame i pljeve. Prije dvije godine izvezli smo 23.663 tone slame, čija je vrijednost 1,2 milijuna eura. Lani je količina znatno smanjena, na 15.635 tona, te je i prihod snižen na 817 tisuća eura.
Izvoz roba pod carinskom tarifom - broskva, stočna repa, sijeno, lucerna godišnje donosi oko sto tisuća eura prihoda. U protekle dvije godine izvozili smo biljni materijal za pletarske proizvode. Njegova je vrijednost na godišnjoj razini oko 800 eura. Zanimljiv je i izvoz vinskog taloga ili vinskog kamena, i to prije dvije godine u vrijednosti od gotovo tisuću eura.
Kada se pogledaju izvozni proizvodi koje smo spomenuli i koji sasvim sigurno imaju uporabnu vrijednost, može se samo još jednom zaključiti kako svaka roba ima svoga kupca.
Igor MIKULIĆ
IZVOZ RASTE ČETVRTU GODINU ZAREDOM
Uz sve neobične izvozne artikle, valja podsjetiti kako je, prema službenim statističkim podacima, ukupan hrvatski robni izvoz u 2016. godini vrijedio 92,8 milijardi kuna ili 5,7 posto više nego godinu prije. Uvezli smo istodobno roba u vrijednosti od 148,5 milijardi kuna ili 5,5 posto više nego 2015. Ohrabruje podatak da izvoz raste protekle tri godine, a taj rast nastavljen je i ove godine. U prvih šest mjeseci 2017. Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 49,9 milijardi kuna, što je rast za 14,5 posto u odnosu prema istom razdoblju 2016., a uvezla je za 80,6 milijardi kuna ili 11,2 posto više nego u prvoj polovini prošle godine.
Najvažniji hrvatski izvozni proizvodi su lijekovi. Primjerice, samo u prvih šest mjeseci ove godine izvoz proizvoda farmaceutske industrije premašio je četiri milijarde kuna. Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.
premalo
SAMO 15 POSTO HRVATSKIH PODUZEĆA IZVOZI
49,9
milijardi kuna vrijedna je roba koju je u prvih šest mjeseci 2017. Hrvatska izvezla na inozemna tržišta, što čini rast za 14,5 posto u odnosu prema istom razdoblju 2016.
15
posto hrvatskih poduzeća izvozi
52
posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima zapošljavaju poduzeća koja izvoze