Prema novim podacima Fine, krajem srpnja ove godine u blokadi je bilo 323.120 građana s dugom prema središnjoj državi od 4,42 milijarde kuna, prema jedinicama lokalne samouprave od 533,9 milijuna kuna te prema ostalim vjerovnicima od 37,2 milijarde kuna ili ukupno 42,22 milijarde kuna.

Usporedbe radi, na kraju lipnja ove godine u blokadi je bilo 325.009 građana, njihov je dug iznosio 42,18 milijardi kuna. Pritom je na kraju lipnja bilo blokirano 11,54 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada Hrvatske. Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Zadar predvodili su tada listu od 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana. U lipnju ih je u Zagrebu bilo 62.018, u Splitu 12.170, u Rijeci 10.118, u Osijeku 8631 i u Zadru 5432.

Na kraju srpnja, pak, u blokadi je bilo 61.562 građanina Zagreba, njih 30.315 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 25.890 u Zagrebačkoj županiji, 25.466 u Osječako-baranjskoj županiji te 20.681 u Primorsko goranskoj županiji. Na osmome je mjestu Vukovarsko-srijemska županija s 13.877 blokiranih, a slijedi Brodsko-posavska gdje s blokiranim računima živi 12.309 građana. Virovitičko-podravska županija ima 7424 blokiranih, a Požeško-slavonska 5526. Relativno mali broj blokiranih u ove dvije županije ne znači da je tamo račune plaćati lakše nego u ostalim dijelovima zemlje. Riječ je samo o manjem ukupnom broju stanovnika, a pravo stanje otkriva udio blokiranih u ukupnome broju radno sposobnih stanovnika. Prema tom je kriteriju najgore u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje ih je čak 14,3 posto, a tek je malo bolje u Sisačko-moslavačkoj županiji (13,9 posto). U Osječkoj ih je županiji 12,3 posto, u Vukovarskoj 11,7 posto, u Brodsko-posavskoj 11,8 posto, u Virovitičkoj 13 posto, a u Požeško-slavonskoj 10,8 posto radno sposobnih ima blokirani račun. Ukupan dug svih blokiranih u pet slavonskih županija iznosi gotovo 6,2 milijarde kuna. E.S.