Regija
NAKON ODLUKE USTAVNOG SUDA DA RH VIŠE NE MOŽE BITI IZUZETA

Đakovo bi od države moglo ubirati pola milijuna kuna komunalne naknade godišnje!
Objavljeno 12. rujna, 2017.

ĐAKOVO

Dok se u javnosti vode polemike oko uvođenja poreza na nekretnine, gdje država uvjerava da će to biti “drugo ime za komunalnu nakandu”, a porezni obveznici strahuju da ih čeka novi porezni namet, Ustavni sud svojom prošlotjednom odlukom ugodno je iznenadio jedinice lokalne samouprave. On smatra da i država mora lokalnim zajednicima plaćati komunalnu naknadu za objekte u svom vlasništvu. Time se, obrazlaže Ustavni sud, dokida dosadašnja praksa gdje je država bila izuzeta od te obveze, čime se narušavala vladavina prava i pravna sigurnost.

Nejasnoće oko Gašinaca

Gradovi i općine, dakako, zadovoljno trljaju ruke jer novi prihodi dobro će doći lokalnim blagajnama, no priznaju i da je ovo prijelazno razdoblje u kojemu još nije sve dorečeno, poput pitanja hoće li sada država komunalnu naknadu plaćati i za vojne objekte pa u Općini Satnica Đakovačka, na čijem je području iza Slunja drugi po važnosti vojni poligon, VP Gašinci, još uvijek, kaže pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Božana Kovačić, decidirano ne mogu reći imaju li pravo na komunalnu naknadu za poligon. I niz je drugih primjera o nejasnom tumačenju s terena. Iako se misli da je manji dio poligona i na području Općine Levanjska Varoš, načelnik Slavko Tidlačka to demantira. Kaže, nekada jest bio, no više nije, “da je sve prostorno pripalo Gašincima, da se vojni poligon 'lomi'.”

Ako i vojni objekti “prolaze”, da država i za njih plaća komunalnu naknadu, prihodovanju na ime ove odluke Ustavnog suda u Gradu Đakovu nadaju se na ime nekadašnje upravne zgrade PIK-a - Mimoze, potom na ime vojarne 3. GBR Kune i još neke...

Što sa zaostatcima?

A državino neplaćanje komunalne naknade za vojne objekte zasmetalo je još 2013., za vlade Zorana Milanovića, pojedine gradove, na čijem se prostoru nalaze veliki vojni objekti poput vojnog poligona u Slunju, te su zatražili ocjenu ustavnosti takve prakse. Godine 2014. tadašnji gradonačelnik Slunja čak je podnio i ostavku, a nakon što je MORH prestao plaćati komunalnu naknadu za vojni poligon “E. Kvaternik”, od kojeg je taj grad dobivao 4,5 milijuna kuna godišnje, što mu je bila trećina prihoda. U Gradu Đakovu ovih su dana napravili izračune iznosa komunalne naknade kao obveze države u slučaju njezine naplate za Mimozu, vojarnu, Ured državne uprave i Prekršajni sud. Mjesečni je iznos komunalne naknade koju bi država platila za vojarnu, izračunale su gradske službe, 29.679 kuna, za Mimozu 11.401, za Ured državne uprave 498, a za Prekršajni sud 126 kuna. Ukupno bi mjesečno to bilo oko 40.000, godišnje oko 0,5 milijuna kuna. Sve je to zasad - jer se čekaju dodatne, detaljnije upute - preliminarno, a nejasnoće postoje i oko prava na naplatu zaostataka. Naime, sadašnje je tumačenje, mogu ih tražiti gradovi i općine koji su se obratili Ustavnom sudu, koji vode sudske sporove te koji su izdali račune koje država nije platila. Ostali, koji to dosad nisu učinili, mogu tražiti naplatu naknade tek kad odluka stupi na snagu. Dosad je ustavne tužbe na to ime, doznajemo, podnijelo tek nekoliko gradova, a ostali, tumačenje je u ovom trenutku, zasad vezano uz pitanje naplate zaostataka “vise u zraku.” Kako sada stvari stoje, tumačenje je da će potonji moći računati na naplatu komunalne naknade od države tek kada odluka Ustavnog suda postane pravomoćna, što znači da se za njih ta naplata vezuje uz 2017.

Kune i kvadrati

Iako je u vezi s tim poduzimao određene aktivnosti kako bi došao do prihoda, Grad Đakovo je među većinom onih lokalnih zajednica koje na to ime nisu podnosile ustavnu tužbu. U njegovu slučaju, kada bi ‘prošli’ njegovi zaostatci, bio bi to iznos od oko 2,5 milijuna kuna… Za usporedbu, gradski je proračun za 2017. planiran na 79.950.000 kuna...

– U svakom slučaju, bio to novi priljev u gradsku blagajnu na osnovi komunalne nakande, a značio bi veće ulaganje u podizanje standarda i komunalnu infrastrukturu - kaže zamjenik gradonačelnika Antun Galić.

A kada se iskristaliziraju stvari oko naplate komunalne naknade i za vojne objekte, u slučaju vojnog poligona Gašinci spomenimo impoznatnu brojku o njegovih 3260 hektara površine, odnosno 32.600.000 kvadrata. S druge strane, općina na čijem se prostoru nalazi ima proračun od približno četiri milijuna kuna...

Suzana ŽUPAN
U Belom vojarna na 7 hektara

Među inim slavonskim lokalnim zajednicama s vojnim objektima na svom prostoru je i Grad Beli Manastir, na čijem je ulazu u grad vojarna što se prostire na više od 68.000 četvornih metara, više od 7 hektara. U njezinu je sklopu 20-ak različitih objekata i već godinama je prepuštena sama sebi. I u tamošnjoj gradskoj upravi dižu glas za promjenu prakse od izuzeća države u plaćanju komunale naknade za objekte u svom vlasništvu, pa i vojne. “Po ukidanju takve prakse u gradski bi proračun sjeo značajan iznos”, kažu u gradskoj upravi Belog Manastira. I.G.

Bez obveze za nekretnine kojima upravlja Ministarstvo državne imovine?

Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Bože Papca, u listopadu 2014. godine prestala je naplata od Ministarstva obrane za vojarnu, a od veljače 2017. od Ministarstva pravosuđa za objekte sudova. No, Grad Našice, slijedom presude Upravnog suda, pokrenut će postupak naplate. Pročelnik Papac napominje da i dalje nema obveze plaćanja komunalne naknade za nekretnine kojima upravlja Ministarstvo državne imovine. Na naš upit o mogućem dobitku, odnosno povećanju gradske blagajne naplatom naknade od države, pročelnik Božo Papac nije se izjasnio.

nejasnoće

NA TERENU SE ČEKAJU DODATNA POJAŠNJENJA

0,5

milijuna kuna godišnje moglo bi prihoditi Đakovo od komunalne nakanade koju bi plaćala država

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ON JE “KRALJ PUHARA”

Našao desetak puhara teških po nekoliko kg

2

BOŠKOVIĆEVA PUNA NEUGODNIH IZNENAĐENJA

U jamu koja se otvorila
na cesti upalo vozilo

3

NOVI RAT ZA DRŽAVNE TABLE

Ratari: Država će opet
pomagati male Todoriće