Objavljeno 11. rujna, 2017.
Uz predloženih pet, postoji i šesti scenarij za EU, koji nije predočen javnosti
Europski je parlament počeo rad nakon ljetne stanke, a ono što svi očekuju godišnji je govor o stanju Unije, koji će predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker održati u srijedu, 13. rujna.
Na sredini Junckerovog mandata zastupnici će razmotriti postignuća Komisije, no najviše će se posvetiti raspravi o snažnoj Europi koja se zauzima za zaštitu građana, gospodarski rast i radna mjesta. Očekuje se da će Juncker predstaviti svoje stajalište o budućnosti Europe na temelju pet scenarija iznesenih početkom ove godine.
“To je važan politički trenutak za Europsku komisiju, za Europu, za predsjednika i za svijet”, rekao je Junckerov glasnogovornik Margaritis Schinas najavljujući njegov govor. Prema Lisabonskom ugovoru, svake godine u rujnu predsjednik Europske komisije predstavlja bilancu protekle godine i prioritete za sljedeću godinu. Ove godine nakon široke rasprave organizirane u cijeloj Europskoj uniji o njezinoj budućnosti i nakon što je Komisija objavila Bijelu knjigu s pet mogućih scenarija o budućem izgledu EU, očekuje se da će Juncker iznijeti svoj osobni pogled na to kako vidi budućnost EU. Juncker je u svom nedavnom govoru veleposlanicima EU najavio i šesti scenarij, koji će “najvjerojatnije biti predložen”. Juncker je dodao da taj šesti scenarij nije do sada predočen javnosti jer bi bio uništen u samom začetku.
Juncker je 1. ožujka ove godine predstavio pet mogućih scenarija za budućnost Europske unije do 2025. godine, koji su zamišljeni kao podloga za raspravu tijekom ove godine, a ne kao gotova rješenja. Pet mogućih scenarija u Bijeloj knjizi su: zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno.
Najviše pozornosti izazvao je scenarij Europe s više brzina, iako to nije nova ideja, jer se ona provlači kroz rasprave već niz godina, a neki obrisi takve Europe već i sad postoje, gdje skupine zemalja članica sudjeluju u čvršćim oblicima integracije u koje nisu uključene sve članice. Primjeri za to su eurozona, koja okuplja članice sa zajedničkom valutom, ili schengenski prostor, u kojem nema ili ne bi trebalo biti kontrola na unutarnjim granicama. Ta ideja u dijela novih članica stvara sumnjičavost i strah da bi mogle završiti izvan elitnog kluba članica koje će odlučivati o svemu, a nove članice biti u zapećku.
Besplatni Wi-Fi
Nakon Junckerova govora održat će se rasprava zastupnika Europskog parlamenta. Pred parlamentarcima je sljedećeg tjedna opsežan dnevni red s nizom zakonskih tekstova o kojima će glasovati.
U utorak će zastupnici raspravljati o uspostavi više od 5000 bežičnih internetskih veza u javnim prostorima (bolnice, knjižnice itd.) diljem EU i stvaranju jedinstvenog identifikacijskog sustava na razini cijele Unije. Glasovanje je u utorak. Navedeni je sustav pilot-projekt koji utire put besplatnom internetu na javnim mjestima za sve građane EU i dio je plana stvaranja digitalne unije. Novac EU za taj sustav trebao bi biti raspoređen na “geografski uravnotežen način”, diljem zemalja članica, i to po redoslijedu prijava zemalja za taj novac.
Zemlje članice suočene s krizom opskrbe plinom moći će računati na pomoć susjednih zemalja u skladu s novim pravilima koja su neslužbeno dogovorili zastupnici i ministri kako bi se ojačala sigurnost opskrbe plinom diljem EU. Svaka zemlja članica suočena s krizom opskrbe plinom moći će upozoriti ostale članice i na taj način pokrenuti prekograničnu pomoć. Uredba o upozorenju u hitnim slučajevima drugi je dio zakona o energetskoj uniji koji dolazi pred EP. Prvi dio zakona, koji uspostavlja zajednička pravila o energetskim sporazumima zemalja članica EU s trećim zemljama, EP je odobrio u ožujku. Nova pravila trebala bi stupiti na snagu prije zime.
EP će raspravljati u srijedu i o lakšem pristupu proizvodima i uslugama osobama s invaliditetom. Osobe s invaliditetom imat će lakši pristup ključnim proizvodima i uslugama kao što su telefoni, bankomati, ulaznice i check-in automati, u skladu s nacrtom pravila EU.
Zastupnici će u srijedu glasovati o planovima za povećanje apsorpcije CO2 šuma i smanjenje emisija stakleničkih plinova kao načinu rješavanja klimatskih promjena. Kako bi se osigurala ekvivalentna apsorpcija CO2 u atmosferi, zemlje Europske unije koje krče šume moraju to nadoknaditi sadnjom novih stabala.
Borba protiv terorizma
Rad počinje Posebni odbor za borbu protiv terorizma (TERR). Imena zastupnika koji će biti članovi Posebnog odbora bit će poznata u utorak nakon glasovanja. Prvi sastanak novog odbora sazvan je za četvrtak. Parlament je u srpnju odlučio osnovati poseban odbor za rješavanje praktičnih i zakonodavnih nedostataka u borbi protiv terorizma diljem EU.
Zastupnici će u utorak, zajedno s Federicom Mogherini, raspravljati o sve većoj međunarodnoj napetosti zbog niza nuklearnih testova Sjeverne Koreje. O budućnosti Turske u Europi te o njezinu kontinuiranom nazadovanju glede vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija raspravljat će se u utorak. Isti dan planirana je rasprava kako spriječiti priljev migranata u EU, posebno mediteranskom rutom.
Vuk TEŠIJA
Stroža kontrola izvoza oružja
Države članice moraju osigurati da su njihove odluke o kontroli izvoza oružja dosljedne. Ako je potrebno, moglo bi se uspostaviti nadzorno tijelo EU za kontrolu oružja, ističu europski zastupnici koji će ovaj tjedan raspravljati i o ovoj temi. Parlament će u utorak procijeniti koliko dobro funkcionira zajedničko stajalište država članica o kontroli izvoza oružja, koje se oslanja na minimalne zahtjeve te će se zauzeti za poboljšanja u rezoluciji o kojoj će se glasovati u srijedu. Prijedlog obuhvaća dodavanje novih kriterija kako bi se zajamčilo da se pri dodjeli dozvola uzima u obzir rizik od korupcije u vezi s izvozom te da se uspostavi mehanizam sankcioniranja država članica koje se ne pridržavaju Zajedničkog stajališta. Izvoz iz država EU-28 čini 26 posto ukupnog svjetskog izvoza oružja, što države EU-28 u cjelini čini drugim najvećim opskrbljivačem oružja u svijetu, iza SAD-a (33 %) i ispred Rusije (23 %). Veća kontrola izvoza oružja mogla bi posredno naštetiti hrvatskoj vojnoj industriji, koja je postala snažna izvozna grana.