Objavljeno 11. rujna, 2017.
Slovenska diplomacija vješto je iskoristila priliku na Bledu i utjecala na Mađarsku
Hrvatska, sudeći prema nizu posljednjih istaknutih vanjskopolitičkih problema, nije u dobrom položaju.
Iz dana u dan neriješeni problemi, posebice u odnosima sa susjednim državama, negativno se reflektiraju i na druga područja. Posljednji takav slučaj je blokada hrvatskog ulaska u članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), skupini najrazvijenijih država svijeta, od strane Slovenije i Mađarske. Za našu zemlju članstvo u OECD-u, najjednostavnije rečeno, što je istaknuo i premijer Andrej Plenković u siječnju ove godine na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, korisno je jer predstavlja važnu pozitivnu poruku inozemnim investitorima.
Interesi
Mađarska je u petak objavila kako neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo u OECD-u zbog odnosa prema MOL-u i njegovu šefu Zsoltu Hernadiju. Dva dana prije Slovenija je objavila da neće podržati članstvo Hrvatske u OECD-u obrazlažući to, kako Slovenci navode, hrvatskim nepoštovanjem međunarodnog prava, odnosno odbijanjem Hrvatske da provede arbitražnu presudu o hrvatsko-slovenskoj granici.
Politički analitičar Davor Gjenero za naš list kaže kako je prava pozadina mađarske blokade Hrvatske oko ulaska u OECD to što je Mađarska “digla ruke” od ekonomske suradnje s Hrvatskom, zbog svih događaja oko Ine, te je svoje infrastrukturne interese prebacila na Sloveniju.
- Jedan od ključnih projekata koji gura Mađarska jest izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge od Kopra do Divače, kako bi se povećao kapacitet prometa roba koparskom lukom. Mađarska svoj strateški izlaz na otvoreno more ne gradi više preko Rijeke, nego preko Kopra. Mađarski Mol, koji očito postupno “izlazi” iz Ine, zainteresiran je za preuzimanje slovenskog Petrola. Mol je već uzeo u zakup Petrolove skladišne kapacitete na terminalu kod Kopra. Dakle, Mađarskoj je danas Slovenija strateški partner, a ne Hrvatska - ističe Gjenero pojašnjavajući svoje viđenje posljednjih posljedica zategnutih odnosa sa susjedima.
Gjenero dodaje kako je slovenska diplomacija vješto iskoristila priliku na Bledskom strateškom forumu i svoj utjecaj na Mađarsku kako bi Mađarska imala priliku izraziti svoj prosvjed protiv Hrvatske.
- Vidi se to i po potezima redikuloznog slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji već piše kako eto Hrvatska nema problema sa Slovenijom oko pristupa OECD-u, nego s Mađarskom - naglašava Gjenero.
Krivi potezi
On podsjeća kako je Hrvatska odigrala krive poteze u vezi s Inom u vrijeme Milanovićeve administracije, posebice se pogrešnom pokazala “igra” oko Hernadija, s obzirom na to da na hrvatsku tjeralicu za njim ne reagira ni Interpol ni Europol ocjenjujući da se radi o obliku političkog progona. U cijeloj toj situaciji, kaže Gjenero, Hrvatska baš i nema manevarskog prostora.
On drži kako će odnosi s Mađarskom biti problematični sve dok se ne riješe pitanja oko Ine, bar do razine sigurnosti ishoda te priče.
S obzirom na ove vanjskopolitičke probleme jednostavno se postavlja pitanje koliko je hrvatska diplomacija uopće dorasla zadaćama i ispunjavanju nekih nacionalnih ciljeva. Gjenero napominje kako je u slučaju arbitražnog postupka oko razgraničenja sa Slovenijom diplomacija sasvim sigurno zakazala. Podsjetio je na svojevremeni razgovor s jednim inozemnim diplomatom koji je postavio pitanje o tome zašto Hrvatska redovito ne izvještava o stavovima vezanim za arbitražni proces. Istovremeno su diplomati unutar europske komunikacije bili zasipani slovenskom interpretacijom događanja.
- Hrvatska diplomacija u vrijeme Vesne Pusić i ministra Mire Kovača ponašala se po načelu - mi smo u pravu i ne moramo se truditi to dokazivati. Potpuno pogrešno. Tu smo igru izgubili. Sada je samo pitanje kako okrenuti tu priču oko arbitraže, odnosno granice, posebice što u ovom trenutku imamo manevarskog prostora. Slovenski ministar vanjskih poslova u svojoj gluposti i neobrazovanosti napravio je niz pogrešaka i sada će biti zanimljivo vidjeti hoće li Andrej Plenković i Marija Pejčinović Burić to znati iskoristiti. To mogu iskoristiti samo i isključivo uz jako agilnu diplomatsku mrežu - zaključuje Gjenero.
OECD ima trenutačno 35 država članica, gospodarski najrazvijenijih država svijeta, a Hrvatska je o svojoj namjeri da se pridruži toj organizaciji uputila pismo početkom godine. Na priključenje OECD-u od članica EU-a još neuključenih u tu organizaciju reflektiraju Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, a od država izvan Europe podršku za članstvo imaju još Argentina, Brazil i Peru.
Igor MIKULIĆ
DIPLOMATSKI TIM ZA SUSJEDNE ZEMLJE NEDOVOLJNO EKIPIRAN
Davor Gjenero napominje kako je hrvatska diplomatska mreža zapala u svojevrsnu letargiju, jer su diplomati potplaćeni, ali i opterećeni manje bitnim poslovima zbog kojih im iz fokusa često izlaze ključna pitanja, što je štetno i opasno. Ističe kao dobar potez ministrice Marije Pejčinović Burić, koja je u prvom radnom tjednu nakon godišnjih odmora sazvala naše diplomate i otvorila prvenstveno temu odnosa sa susjedima. “Pitanje je, međutim, koliko se Hrvatska u ovom trenutku može uopće potpuno osloniti na svoju diplomatsku mrežu. Još je uvijek velik broj veleposlanika na isteku mandata, a kada je netko duže od tri ili četiri godine u nekoj zemlji, on počinje gubiti vezu s dominantnom politikom svoje zemlje i, posebice ako ne očekuje reimonovanje, gubi interes za njezinom provedbom. Istina, u nekoliko zemalja dogodila su se nova imenovanja veleposlanika. Međutim, kada je u pitanju susjedstvo Hrvatske, još uvijek u Ministarstvu vanjskih poslova nemamo dovoljno ekipiran tim. Kada je riječ o politici prema Balkanu, posebice prema Srbiji i BiH, Hrvatska ima desetak izvrsnih ljudi, ali ih ne koristi u pravoj mjeri. Dio njih je maknut na neke beznačajne misije. To je problem”, naglašava Gjenero.
PREDSJEDNICA ĆE U UTORAK OD ORBANA TRAŽITI OBJAŠNJENJE
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da će u utorak, kada odlazi u radni posjet Mađarskoj, od vodećih ljudi te zemlje zatražiti objašnjenje o najavi Mađarske da kani uskratiti Hrvatskoj potporu za ulazak u OECD. “U utorak sam u Mađarskoj i razgovarat ću s premijerom (Viktorom) Orbanom i predsjednikom (Janosom) Aderom. Nadam se da ću dobiti dodatno objašnjenja i da ćemo otpočeti razgovor kako to deblokirati”, najavila je predsjednica.
zaokret
IZLAZ NA OTVORENO MORE MAĐARI SADA GRADE PREKO KOPRA