NAŠICE - U okviru 17. Festivala Dani slavonske šume u Našicama jučer je u Pastoralnom centru Emaus održan dvanaesti znanstveno-stručni skup pod nazivom “Značaj obnovljivih izvora energije u potrajnoj opskrbi energijom” i motom “Opskrba energijom ima za svaku zemlju strateški značaj”. Skup je privukao političare, znanstvenike, šumare, privatne šumovlasnike, poduzetnike i proizvođače opreme iz Hrvatske, Slovenije i Austrije kako bi razgovarali o ulozi i prednostima bionergije te se upoznali s pozitivnim primjerima korištenja obnovljivih izvora energije kao energenta. I ove godine skup su organizirali Hrvatska udruga za biomasu, Hrvatske šume d.o.o. i Ogranak Matice hrvatske u Našicama.

Na početku skupa nazočne su pozdravili fra Zoran Bibić, gvardijan franjevačkog samostana u Našicama, Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, te gradonačelnik Našica Josip Miletić.

Skup je otvorio predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, izaslanik ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, koji je podsjetio da su Hrvatske šume glavni dobavljač sirovine proizvođačima drvnih ploča, peleta, briketa i cijepanog ogrjeva i najavio da će im ove godine biti isporučeno 1,8 milijuna kubika drvne mase. Rekao je da će Hrvatske šume ove godine 60-ak peći na fosilna goriva zamijeniti pećima na pelete.

Vrlo je zanimljiv bio govor predsjednika Hrvatske udruge za biomasu Josipa Dundovića, koji je naglasio da je u funkciji 14 kogeneracijskih postrojenja te da je još 46 postrojenja u izgradnji.

- Ovo je godina u kojoj je Hrvatska, u lipnju, potpisala Pariški sporazum, prema kojem se obvezala smanjiti korištenje fosilnih goriva do 2030., a to je šansa da se izradi Strategija niskougljičnog razvoja i nadam se da će Vlada do kraja godine taj dokument i donijeti. To bi omogućilo otvaranje novih radnih mjesta, a, na temelju potencijala šumske i poljoprivredne biomase, procjena je da bi se do 2030. moglo otvoriti 20.000 radnih mjesta – rekao je Dundović.

Upozorio je da Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, donesen u siječnju prošle godine, nije funkciji jer ministar nije donio novi pravilnik o OIE te su time onemogućene nove investicije. Naveo je primjer elektrane na biomasu BE-TO Našice, u vrijednosti od 11 milijuna eura, koja je planirana, ali nije realizirana. Kao dobre primjere korištenja biomase naveo je postrojenja drvne industrije u Glini, Osijeku i Sisku te šumovlasnike iz Našica koji su u industrijskoj zoni Grada Slatine sagradili drvoprerađivački pogon koji zapošljava 42 radnika, a u Našicama su investirali oko 5,5 milijuna eura u uređenje i opremanje pogona za proizvodnju barik bačava, koji trenutno zapošljava 16 od planirana 42 djelatnika. Dundović je zaključio da lokalne vlasti trebaju inicirati poticanje uporabe OIE i energetsku učinkovitost te dodatno motivirati stanovništvo za energetsku uporabu OIE, a Hrvatske šume sustavnije promišljati o rješavanju problema većeg energetskog korištenja biomase i aktivnijem pokretanju kogeneracijskih postrojenja, proizvodnji briketa i peleta.

- Hrvatsko šumarstvo ima velike kadrovske i financijske potencijale te stvarne mogućnosti proizvodnje i uporabe drva za bioenergiju. Nadam se da će hrvatski šumari biti hrabriji i uspješniji u korištenju EU fondova za razvoj novih djelatnosti, kao što su regionalno stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti energetskim korištenjem drva za bioenergiju, posebno na području Like, Gorskog kotara, Banovine i Slavonije. Posljednji je čas da se okrenemo od fosilnog energetskog sustava – poručio je Josip Dundović.