Magazin
EU U DVIJE BRZINE

Zapad Europe opet postaje elitni klub
Objavljeno 9. rujna, 2017.

Nije trebalo dugo čekati da mladi i poletni francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je proljetos pobijedio na izborima obećavši Francuzima radikalne reforme i rezove, svoju “revoluciju” (da, Monsieur le Président upotrijebio je upravo taj termin!) počne izvoziti i u ostatak Europske unije, iste one koju je njegova suparnica Marine le Pen namjeravala u ime Francuske Republike napustiti (Frexit) i time označiti njezin raspad.

Hoće li Macron u toj svojoj europskoj misiji biti uspješan kao što je bio Napoléon ili samo ambiciozni epizodist poput Robespierrea i Louise Michel (jedne od čelnica Pariške komune iz 1871., poznate kao “la Vierge rouge de Montmartre” ili “crvena djevica Montmartrea”), to ćemo tek vidjeti. Znajući da će s druge strane Rajne pronaći istomišljenicu u njemačkoj kancelarici Angeli Merkel, čijom se glavom roje slične misli, Macron je iz šešira izvukao staru ideju o Europi u dvije brzine. Umjesto da sve države članice ravnopravno sjede za istim stolom i pokušavaju djelovati kao jedno tijelo, kako je bilo do sada bio, moguća Europa budućnosti, prema zamislima Emmanuela Macrona i Angele Merkel, ali i Jean-Claudea Junckera, prvog čovjeka Europske komisije, temeljila bi se na ideji da se najrazvijenije članice eurozone još više integriraju, što bi značilo da bi mogle imati zasebni proračun eurozone te zajedničkog ministra gospodarstva i novčarstva, a onima koje debelo zaostaju, poput posrnule Hrvatske, ponudilo bi se da uđu u svojevrsnu europsku “drugu ligu istok”. Nije nikakva tajna da Hrvati zarađuju samo 37 posto prosječne plaće u zapadnom dijelu EU, da nam je gospodarstvo slabo i nezaposlenost velika, zbog čega smo na samom europskom dnu, no posve je jasno da bi se institucionaliziranjem tih razlika te odvajanjem zapadnoeuropskog “žita” od nekadašnjeg istočnoeuropskog “kukolja” Europska unija u vrlo kratkom vremenu raspala kao kula od karata. Možda je to i konačna namjera elitnog društva iz bivše Zapadne Europe, da se otrese siromašnih “rođaka” iz bivšeg Istočnog bloka. Poput kakvog jedrenjaka u oluji, treba se riješiti suvišnog balasta! Upravo su dugoročni planovi mogućeg proširenja Europske unije na Srbiju i Tursku bili jedan od najčešće spominjanih argumenata onih koji su uspješno zagovarali ideju Brexita. Nije isključeno da se jednoga dana, naročito ako nakon Breixta pođe po zlu, Velika Britanija vrati u tako “pročišćenu” Europsku uniju, elitni europski klub što je EU, odnosno njezina preteča Europska gospodarska zajednica, bila od početka. Prema mišljenju mnogih, projekt Europe u dvije brzine mogao bi biti posljednja slamka za spas europskog projekta na kontinentu.

AMPUTACIJA ISTOKA

Susreli smo prošlog tjedna u Osijeku, na skupu predstavnika njemačkih manjina u Europi, bivšeg hrvatskog ministra vanjskih poslova Davora Ivu Stiera, koji je ondje govorio o važnosti Europe bez granica. Na naše pitanje hoće li nam upravo njemački demokršćani okrenuti leđa priklanjanjem ideji o Europi u dvije brzine, Stier je odgovorio kako se to nipošto neće dogoditi, jer Nijemci imaju vrlo snažno sjećanje na svoju podijeljenost tijekom Hladnog rata. No, ako CDU i jest na našoj strani, kako kaže Stier, pitanje je misli li tako i njegova šefica Angela Merkel, koja na parlamentarnim izborima za dva tjedna odlazi po svoj četvrti kancelarski mandat, što će vrlo vjerojatno i dobiti. Još na sastanku na vrhu Europske unije održanom na Malti, u veljači ove godine, Merkel se čvrsto zauzela za izgradnju Europe u dvije brzine.

Onoga trenutka kada se EU raspadne na nekadašnju Zapadnu Europu, koja bi se federalizirala, te Zwicheneuropu (pojam njemačkog geografa Albrechta Pencka iz vremena Prvog svjetskog rata) ili Miedzymorze u središnjoj Europi, kako je taj projekt zamišljao poljski predsjednik iz razdoblja međuraća Józef Pilsudski, nastupio bi idealni poredak u Europi. Bar tako smatraju istaknuti eurokrati iz Pariza, Berlina i Bruxellesa. Ponešto su na tome planu odradili i hrvatska predsjednica te njezini poljski i američki kolega promicanjem Inicijative triju mora, a ne treba odbaciti ni Višegradsku skupinu, osnovanu još 1991. te činjenicu postojanja Srednjoeuropske obrambene inicijative, koja okuplja Austriju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku s Poljskom kao promatračem.

NJEMAČKI BOFL

Takav razvitak stvari zacijelo bi se svidio i Vladimiru Putinu, koji bi slobodno mogao vojno pregaziti ostatak Ukrajine i Moldove te Bjelarus i baltičke zemlje, a od Rumunjske, Bugarske, Grčke, Srbije, Republike Srpske, a možda i Crne Gore, napravio svojevrsnu Ortodoksnu uniju ili malu Rusiju na Balkanu sa srpskim patrijarhom Irinejom ili zamonašenim Aleksandrom Vučićem na čelu.

Europa u dvije brzine nije samo koncept o kojem uz čašu šampanjca i zalogaj ruskog kavijara raspravljaju Macron, Merkel i Juncker, to je već duže naša svakodnevica. Naravno, riječ je o aferi koja je u Slovačkoj i Hrvatskoj pokazala da industrijski proizvođači iz zapadne Europe u istočnu šalju laboratorijski dokazano manje kvalitetnu robu. Na domaćem internetskom portalu koji promiče liberalnu ideju i slobodno tržište to smatraju posve logičnim i ekonomski opravdanim jer na hrvatskom tržištu, kažu, nema zadovoljavajuće konkurencije, a i kupovna je moć Hrvata manja, pa je logično da se za nas priprema jeftinija Nutella, koja zato nužno sadržava lošije sastojke. Naš liberalni autor, namjerno ili slučajno, zaboravio je na činjenicu da se nesretna Nutella u nas prodaje po cijeni 28 posto višoj nego u Njemačkoj. Opravdavati Europu u dvije brzine kada je riječ o industrijskom boflu liberalnim argumentima više je nego jadno. Pišući nedavno o aferi s ekološki neispravnim njemačkim automobilima, lijevoliberalni časopis Der Spiegel proizvođače iz svoje zemlje, spominjući poimence Volkswagen, BMW i Daimler, nazvao je kriminalnim kartelom i opasnim prevarantima koji varaju i manipuliraju tržištem na štetu kupaca i okoliša. Što god mi mislili o Europi dviju brzina, ona je za Hrvatsku izvan Schengena i eurozone već odavno stvarnost.

Piše: Draško CELING
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana