Otkako je Ante Ramljak u svojstvu izvanrednog povjerenika preuzeo Agrokor te od dana kada je javno objavljena kriza u najvećem hrvatskom koncernu, cijela Baranja i istočna Hrvatska sa zanimanjem prate situaciju u Belju. Sve, posebice 1700 beljskih radnika, zanima što će biti s više od tri stoljeća starom tvrtkom o kojoj je stotinama godina ovisila Baranja i njezini stanovnici. Sigurno je da je teško odgovoriti na najinteresantnija pitanja, poput onog tko će, i hoće li tko, kupiti Belje, hoće li ono ostati cjelovito ili raskomadano po profitnim jedinicama, što će biti s radnicima i slično. Nakon što je javnost obaviještena o nezavidnoj situaciji Agrokora, pa samim time i Belja, opterećenog problemima koncerna i onim vlastitim, brojnim jamstvima i ostalima, situacija je bila daleko od normalne. Mjesecima je među radnicima vladala neizvjesnost, ublažena tek redovnim isplatama mjesečnih plaća. No situacija se, čini se, bar trenutačno stabilizirala. Odgovore na neka pitanja potražili smo od Davora Bošnjakovića, direktora Belja, koji je na toj funkciji od 1. prosinca 2015. 

Koliko je novca u Belje investirao Agrokor? Koje su najvažnije investicije koje su znatno unaprijedile poslovanje Belja?

- U proteklih 12 godina Agrokor je u Belje investirao oko 2,5 milijardi kuna. Riječ je o investicijama u sve segmente poslovanja, od ratarstva do prehrambenih industrija. Prve investicije bile su usmjerene na rješavanje gorućih problema, nabavu poljoprivredne mehanizacije i uređenje kanalske mreže, bez čega ne bismo imali ratarsku proizvodnju kakvu imamo danas i ostvarivali rekordne prinose. Nakon toga slijedile su investicije u farme. Prvo smo, 2008. godine, otvorili farmu Topolik, najveću robotiziranu farmu u ovom dijelu Europe, s 500 krava. Samo je u Topolik uloženo 60 milijuna kuna. Adaptirali smo ili ponovno izgradili sve naše svinjogojske farme i farme za tov junadi te stvorili kapacitete za najveću proizvodnju svinja i junadi u Hrvatskoj. Ulaganja u prehrambenoj industriji bila su usmjerena podizanju kvalitete proizvoda i novim pakiranjima s krajnjim ciljem izlaska na nova tržišta. Među investicijama u tom segmentu istaknuo bih otvorenje nove vinarije 2011. godine, vrijedne 150 milijuna kuna, te obnavljanje vinograda, čime smo si osigurali kontinuitet kvalitete u proizvodnji vina. Od posljednjih investicija najznačajniji je kompleks Mitrovac, koji je uspješan primjer sinergije ekološki napredne stočarske proizvodnje, obnovljivih izvora energije i proizvodnje povrća, vrijedan 220 milijuna kuna.

Može li Belje sa svojim prihodima od proizvodnje - ratarske, stočarske, proizvodnje povrća, vina i drugog, funkcionirati kao samostalan subjekt na tržištu izvan Agrokora?

- Uprava Belja apsolutno je usmjerena na ostvarivanje planiranih prihoda i dodatno smanjivanje troškova kako bismo u budućem razdoblju uspješno poslovali neovisno o tome jesmo li dio nekog sustava ili samostalna kompanija.

Kakva je struktura prihoda Belja? Koje proizvodnje nose najviše prihode - koliko vino i vinarija, a koliko ostale?  

- U strukturi prihoda Belja strateško poslovno područje poljoprivreda dominira i nosi dvije trećine ukupnih prihoda, što je i logično, s obzirom na usmjerenost kompanije poljoprivredi. Tvornica stočne hrane i uzgoj svinja sa svojim prihodima ostvaruju najveće realizacije, iako i mliječno govedarstvo ima izvrsne rezultate, no zbog sljedivosti proizvodnje dio se prihoda proizvodnje mlijeka prelijeva u Tvornicu mliječnih proizvoda, najuspješnije poslovno područje iz grupe prehrana. Vino ostvaruje 3 % ukupnih prihoda Belja, ali nam je iznimno važno zbog imidža brenda Vina Belje.

Govori se da je Belje znatno smanjilo obujam kooperacije. S koliko kooperanata Belje trenutno ima ugovor?

- Kad govorimo o kooperaciji, želim naglasiti da imamo nekoliko vrsta kooperacije u Belju - u stočarstvu su to kooperacija u uzgoju svinja, kooperacija tova junadi i otkup mlijeka od lokalnih kooperanata, te ratarska kooperacija. Riječ je o više od 400 kooperanata, a u sljedećem razdoblju cilj nam je povećati kooperaciju u segmentu ratarstva i svinjogojstva. Zainteresirani smo za otkup soje i kukuruza, ali i za dugoročnu suradnju s poljoprivrednicima, kojima nudimo stručnu pomoć u proizvodnji i plaćanje uroda u rokovima, kao što je to bilo s ovogodišnjom žetvom. Svi zainteresirani poljoprivrednici za tov svinja koji imaju kapacitete za uzgoj više od 600 tovljenika mogu nam se također javiti, jer im osiguravamo kontinuirano punjenje triju turnusa godišnje, kvalitetan tovni materijal i domaću stočnu hranu te stručnu tehnološku i veterinarsku podršku. 

Posljednjih nekoliko mjeseci bilo je vrlo turbulentno za kompaniju… Možete li nam reći što ste sve napravili za stabilizaciju kompanije? Je li bilo otpuštanja djelatnika i je li došlo do smjena na rukovodećim mjestima?

- S obzirom na to da je Belje dio koncerna Agrokor, naravno da smo osjetili sve promjene koje su se dogodile u samom koncernu. Od trenutka dolaska izvanredne uprave i Vladina povjerenika Ante Ramljaka na čelo Agrokora najvažnije je bilo spriječiti kolaps poljoprivrednih kompanija koncerna i potencijalno ugrožavanje cjelokupne hrvatske poljoprivrede. Najveći izazov bio je završiti proljetnu sjetvu i osigurati svakodnevnu hranu za stoku na vlastitim farmama i farmama kooperanata u trenutku kad nije bilo sredstava za nabavu potrebnih sirovina za proizvodnju. Sve smo to uspješno završili, ostvarili najbolje prinose u povijesti u ovogodišnjoj žetvi i osigurali kontinuirano plaćanje naših kooperanata i dobavljača po dospijećima računa. Iako se kompanija našla u iznimno teškoj situaciji, nije bilo otpuštanja djelatnika, niti o tome razmišljamo za sljedeće razdoblje. Imali smo nekoliko odlazaka u mirovinu, nekoliko sporazumnih raskida ugovora o radu na menadžerskim pozicijama, no takve fluktuacije zaposlenika normalne su u kompaniji veličine Belja. U stalnoj smo potrazi za kvalitetnim kadrom, pa na našoj web-stranici postoji mogućnost kontinuiranih prijava za poslove u Belju.

Trinaest tvrtki iz sastava koncerna Agrokor, među kojima je i Belje, nije na vrijeme prijavilo poslovna izvješća za prošlu godinu, zbog čega bi državi trebale platiti globu veću od milijun kuna. Zašto? Koliko će to koštati Belje? 

- Još uvijek su u tijeku provjere i revizije financijskih izvještaja, za što je angažiran i imenovan zakonski revizor, PricewaterhouseCoopers d.o.o. Nakon imenovanja revizora, zbog složenosti i opsega poslova, došlo je do potrebe za produženjem roka za objavu revidiranih financijskih izvještaja kompanija koncerna Agrokor, pa tako i Belja, o čemu je poslana i službena obavijest Zagrebačkoj burzi i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Financijski izvještaji bit će objavljeni nakon završetka revizije.

Što očekujete od jeseni? Kakve su prognoze do kraja godine, što je trenutno u fokusu poslovanja Belja?

- Trenutno smo fokusirani na berbu grožđa, koja je počela prije nekoliko dana i trajat će do druge polovine listopada. Zatim nam dolazi berba kukuruza i vađenje šećerne repe u zadanim rokovima te jesenska sjetva. Najvažniji je fokus na ostvarivanju planiranih rezultata u svim segmentima proizvodnje i otvaranju novih tržišta za proizvode naše prehrambene industrije.