Novosti
SINDIKATI OBRAZOVANJA UPOZORAVAJU:

Plaće nastavnika i učitelja trebalo bi povećati bar 10 %
Objavljeno 4. rujna, 2017.

Čelnici Vertikale sindikata obrazovanja upozorili su u ponedjeljak na loš položaj učitelja i nastavnika s obzirom na potplaćenost i uvjete rada, a predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec ustvrdio je kako rade više od onih u Europi i svijetu u jednakim ili lošijim uvjetima.

Mihalinec je na konferenciji za novinare upozorio na slabu mogućnost napredovanja nastavnika i destimulirajuća primanja, pri čemu nastavnik do kraja radnog vijeka dobije samo 20 posto povećanja plaće, odnosno 0,5 po godini radnog staža, te je ustvrdio da je Milanovićeva vlada ukinula sve dodatke na plaće. Pohvalio je uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u osnovne škole istodobno upitavši kako će se informatičare motivirati za rad u školi kada će za visoku stručnu spremu biti slabo plaćeni, a rad nastavnika i učitelja stalno se obezvrjeđuje.

Stvorena je fama da su učitelji neradnici koji su predobro plaćeni za svoj nerad, rekao je Mihalinec, a VSS je u obrazovanju po primanju rangiran na 94. mjesto od 96. zanimanja. Osam godina nismo imali povećanje plaća i slijede ozbiljni razgovori s Vladom kako bi se u razdoblju od 2018. do 2020. povećale plaće u javnim službama i obrazovanju, najavio je Mihalinec.

U zakonskoj regulativi nema promjena pa hrvatski obrazovni sustav stoji već tri godine, a u četiri godine promijenila su se četiri ministra. Srednjoškolski sustav, odnosno strukovno obrazovanje, trebao bi biti zamašnjak gospodarskog rasta i razvoja, no zakonski okvir to ne dopušta. Mihalinec je stoga pozdravio odluku resorne ministrice Blaženke Divjak o uvođenju 19 novih strukovnih kurikula, koji će postati obavezni i unaprijediti strukovno obrazovanje.

Makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin iznio je podatke da je plaća zaposlenika u osnovnim školama pet posto niža, a onih u srednjim školama tek nešto viša od prosječne. Plaće u obrazovanju i dalje su realno niže nego 2009., kad je počela gospodarska kriza, iako su cijene zbog inflacije porasle za devet posto. Šest posto osnovice za plaće uzeto je u krizi, a sada, kada su se stekli uvjeti za vraćanje, Vlada ga na sve načine nastoji izbjeći, rekao je Kroflin.

Povećanje osnovice za plaće u kolovozu i studenome neće bitno promijeniti stvar jer je potrebno povećanje od bar deset posto kako bi se uskladile s primanjima u gospodarstvu prije krize, ustvrdio je Kroflin.

Iznio je podatke da je u osnovnim školama brutoplaća 7715 kuna, u srednjim školama 8211 kuna, a u gospodarstvu 8082 kune. Prosječna brutoplaća za VSS u Hrvatskoj je 12.581 kunu, a u obrazovanju 8958 kuna, naveo je Kroflin. H

Kolinda Grabar-Kitarović

predsjednica RH

IDEOLOŠKI PRIJEPORI NE SPADAJU U REFORMU ŠKOLSTVA

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, čiji je ured do četvrtka privremeno preseljen u Gospić, sastala se s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak, a na susretu s novinarima poručila je kako je obrazovna reforma ključna za razvoj društva, “jer moramo stvarati ljude za budućnost, snažne i samosvjesne, zapošljive i mobilne”. Istaknula je da ideološki prijepori ne spadaju u reformu školstva te da se upravo u tom području može postići zajedništvo, to prije što je 90 posto reforme nesporno za sve. “Moramo osigurati osuvremenjivanje nastave, edukaciju učitelja, usmjeravanje ljudi u područja za 21. stoljeće, primjerice, STEM područja, da nam ljudi budu zapošljivi, i to kroz koncept dualnog obrazovanja i koncept cjeloživotnog učenja”, rekla je predsjednica. Dobrom je ocijenila odluku da premijer Andrej Plenković bude na čelu povjerenstva koje treba provesti obrazovnu reformu. Smatram da to dobrom odlukom, jer treba izmaknuti ideološka previranja i prijepore, rekla je predsjednica, podsjetivši da je premijer otac dvoje djece, pa mu je bitno kako će izgledati hrvatski školski sustav. Predsjednica je, pozivajući se na iskustva Australije i Kanade, koja privlače mlade iz cijelog svijeta, istaknula važnost informatizacije i digitalizacije nastave, važnost sprege sveučilišta i poslovne zajednice, puno više praktičnoga rada...

Možda ste propustili...

NAJVEĆA U KONTINENTALNOJ EUROPI

Otvorena prva Hrvatska geotermalna elektrana

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana