Rusi u Mađarskoj 2018. grade reaktor na granici s Hrvatskom
Objavljeno 30. kolovoza, 2017.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak u Budimpešti da je Rusija osigurala novac za gradnju nuklearnih reaktora za centralu u središnjoj Mađarskoj, zemlji članici Europske unije i da radovi mogu početi 2018. Projekt nuklearne centrale Paks za proizvodnju električne energije primio je 12 milijardi američkih dolara, kazao je Putin, čije riječi prenosi ruska državna agencija TASS. "Radovi na lokaciji centrale mogu krenuti početkom sljedeće godine", rekao je Putin mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
Agencije prenose da bi prvi reaktor trebao biti u funkciji 2023. godine. Rusija je 2014. najavila izdvajanje više milijardi dolara za financiranje državne tvrtke Rosatom kako bi se sagradili reaktori za mađarsku nuklearku. Putin i Orban održavaju bliske odnose, što je rijetka iznimka za Putina u Europskoj uniji koja je Rusiji nametnula sankcije zbog uloge u ukrajinskoj krizi.
(Pre)blizu Osijeka
Ovo nam je pitanje posebno zanimljivo jer se Paks nalazi 75 kilometara od hrvatske granice i 120 kilometara od Osijeka. Ruska Federacija, kao glavni izvođač, sagradit će dva nova bloka snage 1200 MW tehnologijom nove generacije (ipak naprednijom od one černobilske), ali sama tehnologija nije jedini problem. Također, kako je riječ o ruskoj tehnologiji koja koristi rusko gorivo, može se pretpostaviti da bi ovaj projekt mogao imati dugoročne posljedice i na neovisnost europskog energetskog tržišta, a postoji i pitanje odlaganja radioaktivnog otpada. Mađarska se oslanja na uvoz nafte i prirodnog plina iz Rusije, no kritičari tvrde da projekt gradnje reaktora obiluje rizicima korupcije i čini Mađarsku još ovisnijom o ruskim energentima. Naime, nuklearka koja se gradi ruskom tehnologijom bit će pogonjena ruskim gorivom. Ta se rasprava vodila dosta dugo pa je Rusija pristala na to da nakon određenog razdoblja Paks može koristi nuklearno gorivo drugih proizvođača.
Europska komisija odobrila je u ožujku financijsku pomoć za taj projekt kojih 80 posto, odnosno deset milijarda eura, financira Rusija preko zajma odobrenog Mađarskoj. Komisija je dugo razmatrala taj projekt kako bi provjerila njegovu ekonomsku održivost i usklađenost s europskim propisima jer je posao dodijeljen bez javnog natječaja, a osporava ga mađarska oporba.
Strah od Rusije
Najglasniji je u osporavanju projekta bio Benedek Jávor, mađarski zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu. “Prema europskim pravilima, moguće su iznimke od EU zakona o javnoj nabavi kad su postojeći tehnički zahtjevi takvi da je nemoguće objaviti javni natječaj. Argument mađarskih vlasti je kako nije potreban javni natječaj za Paks 2 jer tehničke standarde nitko ne može ispuniti osim ruskog Rosatoma. Europska komisija prihvatila je ova objašnjenja o tzv. tehničkoj ekskluzivnosti, ali ja vjerujem da to nisu valjani argumenti zbog nekoliko razloga”, izjavio je Jávor za Euroactiv.eu. Prema njegovim saznanjima struja iz novog nuklearnog reaktora bila bi mnogo skuplja od tržišne cijene i bila bi potrebna velika subvencija države da se cijena prilagodi tržišnoj, što zadire u pravila EU-a o subvencioniranjima.
Velik dio mađarske javnosti također se ne slaže s gradnjom nuklearke, što zbog rizika za okoliš, a što zbog toga jer ju grade Rusi. Naime, ne slažu se svi Mađari s politikom približavanja Rusiji i udaljavanja od EU-a.
Vuk TEŠIJA
Hrvatska zabrinuta zbog radioaktivnog otpada
Republika Hrvatske osnovala je Povjerenstvo za prekogranični postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a nakon procjene utvrđene su i određene zabrinutosti, pogotovo oko radioaktivnog otpada koji se planira skladištiti u Rusiji. “Jedan od uvjeta iz Zakona o nuklearnoj energiji za trajno, inozemno pohranjivanje otpada nastalog u Mađarskoj – prema kojem objekt za odlaganje radioaktivnog otpada ima dozvolu za pohranjivanje otpada koji će se otpremiti, i bio je u funkciji i prije otpreme – za sada nije ispunjen. Zbog planirane dužine vijeka trajanja dugoročna ostvarljivost ostalih mogućnosti je nesigurna, i ima značajne rizike”, stoji u Studiji utjecaja okoliša.
ZASAD BEZ SLUŽBENOG STAVA
Prije dvije godine u Hrvatskoj je organizirana javna rasprava na temelju međunarodne konvencije o prekograničnom utjecaju koja obvezuje Mađarsku da o projektu mora obavijestiti susjedne države i dobiti od njih pozitivno mišljenje. Javna rasprava prošla je u tišini. Zastupnik u EU parlamentu Davor Škrlec i njegov mađarski kolega Benedek Jávor uputili su pismo u Hrvatski sabor (Odbor za zaštitu okoliša) i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Iz Ministarstva su dobili odgovor da RH postupa prema pravilima međunarodne konvencije - bez službenog stava - ispričao je za Glas Slavonije zastupnik Škrlec prije nekog vremena kada smo pisali o mađarskoj nuklearki.