Žene sve kasnije rađaju, najviše između 30. i 34.
Objavljeno 30. kolovoza, 2017.
Dob prvorotki sve je viša, ali to je uvjetovano društvenim i materijalnim okolnostima
U Hrvatskoj žene sve rjeđe rađaju u mlađoj, a sve više u starijim dobnim skupinama, odnosno sve manje ih se odlučuje za rađanje u dobi optimalnoj za to, prema biološkim i medicinskim kriterijima. I ta sfera ženinog života i životnih odluka povezana je s socijalno-ekonomskim prilikama mladih koji u sve kasnijoj dobi dobivaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenih i drugih krucijalnih pitanja. No, rezultat je to i sve veće (visoke) obrazovanosti žene, njezine sve veće uključenosti u tržište i svijet rada, ali i samosvjesnoti, emancipacije, pa i praćenja trendova sa zapada. Sve to odražava se na sve kasnije odlučivanje na brak, obitelj i roditeljstvo. Potvrđuju to upravo u kolovoškom izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2016. godine”, a čiji su autori doktorski trojac Urelija Rodin, Željka Draušnik i Ivan Cerovečki.
Prema tom izvješću, u 2016. u rodilištima Hrvatske registrirano je 37.197 poroda s 37.674 ukupno rođenih od kojih je 37.493 živorođenih. Prema dobi majke, najveći udjel u porodima, 34 posto, u 2016. odnosi se na rodilje od 30 do 34 godine, slijede one u dobi od 25 do 29 (29 posto), 16,7 posto su porodi majki od 35 do 39 godina. U dobi od 40 do 44 godine lani se porodilo 1196 žena, 3,2 posto, a više od 45 godina u trenutku poroda imalo je 57 žena, 0,16 posto. I Đakovčanka Dajana Zeko Doležal (32), državna službenica, prvo dijete rodila je u 31. godini, a drugo u 32., razlika među njima je 14 mjeseci.
Više poroda nakon 35.
– Prvo sam htjela završiti fakultet, zaposliti se, riješiti neke preduvjete za budućnost, pa se onda odlučiti na brak, obitelj i roditeljstvo. Nakon što sam 2015., u 31., rodila prvo dijete, htjela sam da razlika između prvog i drugog djeteta bude mala, pa se naš drugi sin rodio nakon samo 14 mjeseci. No, treba reći kako je danas teško naći dobrog i normalnog partnera, ne samo ženi muškarca nego i obrnuto. Sve je više razvoda brakova - kaže Dajana Zeko Doležal, koja svoju samosvjesnost potvrđuje i prijavom na Izbor za najljepšu mamu Hrvatske, u kojem je ušla u polufinale, a i u tome, kao i u svim odlukama, ima veliku potporu supruga.
- U 2016. godini dolazi do promjene u dugogodišnjem rangu rađanja u odnosu na dob rodilja. Porodi postaju najučestaliji u dobi 30 - 34 godine. Na drugom su mjestu, s padom broja i učestalosti poroda, rodilje u dobi 25 - 29 godina. Broj rodilja u dobi 20 - 24 godine također se blago smanjio. Ono što možemo smatrati povoljnim jest da pada broj i smanjuje se učestalost broja poroda u adolescentica. Ta skupina i dalje bilježi pad broja poroda u maloljetnica, što je moguće povezati s razvojem mreže savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih u službama školske i adolescentske medicine zavoda za javno zdravstvo, kao i medijskom davanju pozornosti zdravstveno-eduaktivnim programima i promicanju zdravlja mladih. Neznantno je pao broj poroda u mlađih punoljetnica, ističu autori izvješća.
Limitirajući faktor
- To je činjenica, to je trend, rezultat što su žene sve zaposlenije, odlučuju se na rađanje nakon što završe studiranje, zaposle se, riješe svoju karijeru. Taj trend sa zapada dolazi k nama, nije tu posrijedi poboljšanje uvjeta reproduktivnog zdavlja žene. Te žene u pravilu koriste kontracepciju u određenoj dobi i onda staju s njom te se potom odlučuju na trudnoću. Ona je sve manje iznenađujući, neplanirani faktor. No rađanje u toj dobi ima i limitirajući faktor jer teško ćete u toj dobi imati troje i više djece, najčešće jedno do dvoje - kaže đakovački ginekolog, dr. Darko Vrtarić i dodaje kako je ovaj trend u skladu s našim aktualnim depopulacijskim kretanjima.
Demograf dr. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru stoga kaže da država zakonodavno i drugim mjerama mora uspostaviti ravnotežu između žene majke i žene na tržištu rada, da taj odnos bude u korist, a ne protiv nje.
Suzana ŽUPAN
DEMOGRAFI: SKRAĆUJE SE FERTILNA DOB ŽENE, ALI NATRAG NE MOŽEMO
Ovakav trend jest palac gore za sve veću samosvjesnost, emancipiranost žene, no i palac dolje za našu crnu demografsku sliku. Demograf dr. Dražen Živić “uranja” ovu pojavu u opći proces modernizacije društva.
– Žene su sve uključenije u proces obrazovanja i zaposlenosti u odnosu na prije 40 - 50 godina, pa se i brakovi sklapaju kasnije, s oko 30 godina, te se i prvo rađanje pomiče u stariju dobnu skupinu. Prije su žene u prosjeku prvi put rađale s 22, 23 godine, a danas gotovo deset godina kasnije, a to skraćuje njeno fertilno razdoblje, a znamo da je najpovoljnija dob kada se rađa od 15. do 49. godine žene. Rađanja prije 15. i nakon 49. su vrlo rijetka, a unutar tog razdoblja najpovoljnija dob je 22 godine. Kada se rađanje prvog djeteta pomiče iznad 30. godine, umjetno se skraćuje fertilno razdoblje jedne žene, nije više toliko tjelesno spremna za rađanje više djece. U perspektivi ćemo imati manji broj živorođene djece i sve manje onih koji će sklapati brakove - kaže Živić. Dakako, dodaje i da kotač povijesti ne možemo vratiti unatrag.
Trend i u zemljama okruženja
Smanjenje broja porođaja u majki mlađih od 20 te povećanje broja porođaja u majki iznad 35 godina bilježe i druge zemlje u našem okruženju, prema podacima dostavljenima za “Zdravlje za sve”, bazu pokazatelja Svjetske zdravstvene organizacije. “Za RH prvi put u 2005. godini, a potom i u svim sljedećim godinama, nalazimo da je udio živorođene djece viši u skupini žena u dobi 30 - 34 godine negoli u skupini 20 - 24 godine, s trendom porasta”, navode autori istraživanja Rodin, Draušnik i Cerovečki. Najmanji udio majki s porodima u dobi mlađoj od 20 godina, počevši od 1995., imaju u Sloveniji i Austriji, slijedi Hrvatska, Češka pa Mađarska. Najveći udio majki s porođajima u dobi od 35 godina i više u 2015., počevši od 1995., imala je Mađarska pa Češka, Austrija, dok je on u Hrvatskoj i Sloveniji te godine podjednak – 18,97 posto.
pozitivno
SMANJUJE SE BROJ MALOLJETNIČKIH TRUDNOĆA