Magazin
PROŠLOST U SJENI SADAŠNJOSTI

Spomenika NOB-u još je u mnogim slavonskim gradovima: Usporedba sa spomenicima Domovinskom ratu
Objavljeno 27. kolovoza, 2017.

U gradu Vukovaru, s obzirom na svježiju povijest i Domovinski rat, nisu previše vidljiva mjesta spomena od prije više od pola stoljeća, točnije iz vremena Drugog svjetskog rata.

VUKOVARSKI SPOMENICI

Na Trgu žrtava fašizma nedaleko od središta grada, u parku, spomenik je žrtvama iz Drugog svjetskog rata, obnovljen je, i podno tog se spomenika svake godine polažu vijenci. U drugom pak dijelu grada, istočnije prema Iloku, nalazi se Spomen-park Dudik, gdje je nakon Drugog svjetskog rata izgrađen memorijalni, spomenički kompleks. Bio je to rad beogradskog arhitekta Bogdana Bogdanovića, a kompleks čine kameni cvjetovi i buktinje - pet stiliziranih vitkih stožaca okruženih s više desetaka kamenih cvjetova. Neki izvori navode i da je od 1973. godine Spomen-park Dudik proglašen spomenikom kulture, no u kasnijim godinama to je područje devastirano. Oko obnove tog kompleksa u više se navrata javno raspravljalo, da bi obnova 2015. godine i započela, no ta je tema zapravo do danas ostala do kraja nedefiniranom.

Što se tiče obilježja Domovinskog rata, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru najveća je masovna grobnica u Hrvatskoj, a i u Europi nakon Drugog svjetskog rata koja se nalazi na istočnom prilazu Vukovara. U Borovu naselju je Spomenik nestalima u Domovinskom ratu, izrađen od inoksa, po ideji vukovarskog branitelja i logoraša Dubravka Duića Dunje, svečano postavljen na inicijativu Udruge 'Vukovarske majke'. Poznati spomenik u obliku bijeloga križa djelo je kipara Šime Vidulina. Podignut je 1998. godine, a nalazi se na ušću Vuke u Dunav, u središtu Vukovara često zvanom i Trijumfalnim vratima Hrvatske. Spomenik je posvećen svima onima koji su se borili i ginuli za domovinu, za neovisnu i slobodnu Republiku Hrvatsku. Napravljen je od bračkog i pazinskog kamena na kojemu su uklesani stihovi napisani glagoljicom, najstarijim hrvatskim pismom. “Navik on živi ki zgine pošteno” stihovi su preuzeti iz domoljubne pjesme Frana Krste Frankopana koji je simbol otpora i borbe za hrvatsku slobodu. Između ostalih obilježja Domovinskog rata, svakako treba spomenuti i spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti.(S.B.)

VALPOVŠTINA

Osim spomenika poginulim antifašistima Valpovštine, koji se nalazi ispod najstarije platane u poznatom Valpovačkom perivoju, ispred ljekarne u središtu Valpova još je uvijek neoštećen spomenik jednom od najpoznatijih partizanskih boraca ovog kraja - Stjepanu Petnjariću Tarzanu, po kojem su svojedobno bila nazivana i brojna društva. Originalno avionsko krilo, koje je prema predaji za jedne od bitaka u Drugom svjetskom ratu srušio (ne)poznati partizan iz Narda, još je krajem osamdesetih godina uklonjeno iz središta Valpova i premješteno u središte Narda, gdje se još uvijek nalazi, a slično avionsko krilo koje je krasilo središte Donjeg Miholjca također još prije početka Domovinskog rata postalo je stvar prošlosti. Iako je bista Lazi Radojeviću-Putniku uklonjena ispred Amaterskog kazališta u Belišću, ispred Paleja koji je u fazi obnove još uvijek ponosno stoji spomenik iz Narodnooslobodilačke borbe, ispred kojeg se i dalje polažu vijenci i pale svijeće za većih blagdana koji podsjećaju na ovo povijesno razdoblje.

Uz iste spomenike i Valpovština i donjomiholjački kraj nakon Domovinskog rata postali su bogatiji za nove spomeničke objekte koji govore o novijim vremenima. Tako je na baranjskoj strani Drave podignut spomenik poginulim pripadnicima 107. brigade, na lokaciji gdje se odvijala jedna od najvećih bitaka ove bojne, a ispred Doma zdravlja u Valpovu postavljeni su tenk i top. Postavljanjem ovog spomenika Valpovo je postalo grad koji u krugu od 300-tinjak kvadrata ima spomenike iz različitih povijesnih razdoblja - iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata, spomen-biste poznatom Valpovčaninu Matiji Petru Katančiću, ali i kip posvećen Majci Božjoj.

U donjomiholjačkom perivoju također je podignut spomenik svima poginulima u Domovinskom ratu na ovom području, gdje se za državnih blagdana i drugih obljetnica redovito polažu vijenci i pale svijeće.(L.A.)

ĐAKOVŠTINA

U ropotarnici povijesti ili građevinskom otpadu završilo je više spomen-obilježja po Đakovštini, no nakon demokratskih promjena i Domovinskog rata nema dojma da je tu vođena nekakva intencija da novih obilježja bude više, da zasjene, skriju zaostatke iz prošlosti, da se novim spomenicima slijepo zatiru bivša vremena. Među njima najveća je bila divovska zidana crvena zvijezda petokraka, koja se do demokratskih promjena nalazila na ulazu u Gradsko groblje, uz grobnicu s posmrtnim ostatcima žrtava fašizma. Grobnica je tu i danas, bez zvijezde, koja je završila u građevinskoj šuti, a na njezinom mjestu danas su dvije crne spomen-ploče. Za jedne je divovska petokraka bila obilježje jednog vremena, a za druge, kažu, avet prošlosti. Sudbinu petokrake nije doživio spomenik Ivi Loli Ribaru; narodni heroj iz NOB-a i danas uzdignutom desnicom 'pozdravlja’ u Malom parku u koji je preseljen iz centra grada, ispred zgrade suda. Skulptura je rad kipara Tome Rosandića iz 1952. i zaštićeni je spomenik kulture. Pod zaštitom je i kuća u kojoj je ovaj SKOJ-evac živio od 1916. do 1923., s ocem Ivanom Ribarom i bratom Juricom, rođenim tu 1918. Na kući, građenoj u današnjoj Starčevićevoj još 1895., i danas je spomen-ploča koju je postavio NO Gradske općine Đakovo, a na kojoj piše da je u njoj “živio i u njoj vodio svoju advokatsku kancelariju od 1910. do 1923. dr. I. Ribar, predsjednik Prezidijuma narodne skupštine FNRJ.” Oronulog pročelja i unutrašnjosti, kuću je lani njezin vlasnik prodavao za oko 2,4 milijuna kuna.

Početkom 90-ih uklonjen je spomenik poginulim borcima 21. srpske divizije u Parku pobjede, a taj je perivoj to ime zadržao do danas. Spomenici iz NOB-a u jugovremenima građeni su i po selima Đakovštine, po školskim dvorištima; dio ih je uklonjen ili premješten na seoska groblja, a u nekim selima vidljivi su i danas, poput sada već izumrlog sela Čenkovo, dok se u Hrkanovcima, na zgradi društvenog doma, i danas crveni petokraka sa spomen-pločom iz tih vremena. Spomenici iz NOB-a obvezni su 'dekor’ bili poglavito u tzv. ustaničkim selima poput Podgorja i drugima. Osamostaljenjem Hrvatske i po utihnuću ratnih truba Domovinskog rata, u centru grada izgrađen je futuristički spomenik poginulim braniteljima Đakova i Đakovštine, a na Gradskom groblju 2013., u spomen na poginule branitelje, spomenik “Majka Slavonka” koja skrušeno, klečeći, moli, a simbolizira sve hrvatske majke, majke branitelja. Svoje staro mjesto Lola je nakon (više od) 20 godina od preseljenja 'ustupio' bistama prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i HSS-ova prvaka Stjepana Radića. Demokratske promjene donijele su sa sobom i spomenik “Glava koja tone” kao trajni spomen na žrtve komunizma. Zanimljivo je reći kako su gradski mjesni odbori zadržali imena iz starog sustava - po (lokalnim, ali i šire poznatim) partizanima i komunistima, njih 4 od 7, MO Regal Vajs nazvan je po partizanu, MO Gabro Hes po komunistu, MO Mato Korodva po šefu ovdašnjeg KP-a, a MO Braća Ribar po Ivi Loli i Jurici Ribaru. Nakon demokratskih promjena tadašnja Skupština općine Đakovo nije ih mijenjala iz tehničkih, praktičnih razloga, kaže tadašnji gradonačelnik Mate Zorić, zbog izbora i glasačkih mjesta, a kako bi građani po starim imenima mjesnih zajednica, poslije MO-ova, znali na kojem mjestu trebaju glasati.(S.Ž.)

NAŠIČKI KRAJ

Đurđenovac, Feričanci, Koška i Podgorač mogu se pohvaliti obilježjima iz Domovinskog rata, ali ne i bivše Jugoslavije koji su obilježili događaje iz Drugog svjetskog rata. U većini naselja na našičkom području izgrađena su spomen-obilježja i spomen-ploče stradalim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, dok bisti, spomen-kosturnica i monumentalnih spomenika još uvijek nema. Spomenici antifašizma su devastirani, porušeni ili uklonjeni, jer su devedesetih godina za političku većinu oni bili simbol totalitarizma te su postali predmet osvetoljubivih uništavanja. Spomen-ploča poginulim borcima nekadašnje Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije postavljena na kamenom postolju uz cestu, kod groblja u Feričancima, jedno je od rijetko sačuvanih ratnih obilježja bivše Jugoslavije. Prije nekoliko godina Općina Feričanci je prostor ispred spomen-ploče iz NOB-a ogradila i onemogućila parkiranje. Jugoslavenskih partizanskih obilježja, istina zapuštenih i koji sve više propadaju, ima i u feričanačkom selu Gazije te još u nekoliko mjesta našičkog kraja u kojima su do devedesetih uglavnom živjeli Srbi.

Obilježja iz Domovinskog rata nalaze se u različitim okruženjima, kao što su trgovi, zgrade lokalnih uprava ili društvenih domova, pa i mrtvačnica. Među najvažnijim i najboljim spomen-obilježjima smatra se “Uskrsla Hrvatska” u Našicama, koje je podignuto 2000. na tadašnjem Pejačevićevom trgu, a danas Trgu dr. Franje Tuđmana. Idejno rješenje spomen-obilježja dao je akademski kipar Stipe Sikirica, a glavni dio čine dva visoka čelična stupa između kojih se nalazi brončani korpus Isusa Krista, koji simbolizira žrtvu hrvatskih branitelja, te je ono zapravo i religijski spomenik.

Poput mnogih obilježja iz Domovinskog rata na kojima je uklesana riječ sloboda, i pred ovim je kamena kocka na kojoj stoji “Herojima Domovinskog rata sloboda bijaše draža od života...” Uklesan je i stih Karola Wojtyle - Ivana Pavla II.: “Oni koji su pali traju u nama koji živimo...”(S.F.)

ŽUPANJSKA POSAVINA

Prisjećanja na partizansku borbu u Županji potrajala su do 1991. godine, kada je miniran spomenik borcu partizanu, podignut nad grobnicom s posmrtnim ostatcima dvadeset partizana koji su sudjelovali u oslobađanju Županje. Svečano je otkriven u parku u centru grada u sklopu proslave obilježavanja Dana ustanka naroda Hrvatske 27. srpnja 1957. U podnožju je bila kamena stijena na čijem vrhu stoji borac s puškom u ruci iza kojega se dizao visoki obelisk od bijelog mramora s petokrakom na vrhu. A žrtvama partizanskog terora koji je kulminirao u proljeće 1945. godine prilikom oslobođenja Županje, o čemu se govorilo samo u krugu obitelji koje su prošle križni put i čiji su članovi strijeljani, uz kapelicu Srca Isusova podno savskog nasipa prije 15 godina postavljena je spomen-ploča s imenima ubijenih. Naime, u travnju 1945. godine pod okriljem noći pokupljeni su i na Savi strijeljani članovi tadašnjeg Općinskog poglavarstva i članovi HSS-a. Ubijeno je osam Županjaca, a do 1947. godine još trinaest mučenika.

A nedaleko od lokacije prije 26 godina miniranog spomenika borcu partizanu, u Županji je sagrađeno reprezentativno spomen-obilježje svim poginulim braniteljima županjske Posavine. A u strogom centru grada, ispred zgrade gradske uprave, smješten je spomenik u slavu 1000. godišnjice Hrvatskog kraljevstva. Naravno, Županja je poznata i po prvom igranju nogometa i tenisa u Hrvatskoj i na prostoru jugoistočne Europe i u čast tim događajima postavljeni su jedinstveni spomenici u gradu.(M.L.O.)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

2

NIKOLA MATIJEVIĆ 11. STUDENOGA SLAVI 81. ROĐENDAN...

Lički zubar otporan na vrijeme:
Burna sudbina umirovljenog
osječkog stomatologa

3

USPOREDNI INTERVJU

Mislav Ante Omazić: Ne smijemo dopustiti da mediokriteti pobjeđuju