Novosti
VOĆARI POKRAJ STOTINA TISUĆA NEZAPOSLENIH NE MOGU NAĆI RADNIKE

Nema tko brati jabuke: Sezonci su “pobjegli” na Jadran ili u inozemstvo
Objavljeno 26. kolovoza, 2017.
Svake godine javlja se sve manje berača, a velik dio njih i brzo odustane

Vezani članci

U BERBU PREKO “RIJEKE LJUBAVI”

Tko se pokaže vrijednim, mogao bi dobiti i stalan posao

Potražnja za sezonskim radnicima ljeti, osim u turizmu, velika je u poljoprivredi, poglavito na istoku Hrvatske, gdje veliki dio stanovništva živi upravo “od zemlje”.

Brojne poljoprivredne tvrtke iz Osječko-baranjske županije objavljuju oglase u kojima traže radnu snagu, a osim stočara, najveću potrebu iskazuju voćari i povrtlari. Oni traže vrtlarske radnike za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove, vinogradarske radnike te berače poljoprivrednih proizvoda. Budući da je veliki broj nezaposlenih iz Slavonije otišao na rad u inozemstvo ili na jadransku obalu, poljoprivrednici sve teže dolaze do kvalitetnih sezonskih radnika. Na sezonske poslove u poljoprivredi može se prijaviti svaka nezaposlena osoba koja je, ali i ne mora nužno biti, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svaka umirovljena osoba i svi ostali tražitelji posla koji nisu u stalnom radnom odnosu - nisu zaposleni na puno radno vrijeme, dok raditi ne smiju maloljetnici i osobe koje koriste rodiljna i roditeljska prava.

Sezona branja

Ponuda sezonskih poslova na području Slavonije i Baranje najveća je za berbu voća – jabuka, grožđa, krušaka i bresaka, a unatoč dobrim uvjetima i strojevima koji dodatno olakšavaju posao, berači se prijavljuju u vrlo malom broju. Tako je već početkom srpnja u mnogim voćnjacima počela sezona branja, a poljoprivrednici uz nedovoljnu radnu snagu moraju izdržati sve do studenoga, kada se beru posljednje sorte jabuka.

Stanje u ljetnim, sezonskim berbama u 2017. godini dočarali su nam uspješni voćari, OPG Bašić iz Čeminca i jedna baranjska tvrtka (podaci poznati redakciji) - koji posljednjih godina sve teže pronalaze radnike.

Ivan Bašić kaže kako na svojih 14 hektara voćnjaka OPG Bašić uzgaja pet sorti jabuka i dvije krušaka, pa uz 13 stalno zaposlenih radnika svake sezone treba dodatne radnike za branje, rezanje i selektiranje voća.

- Općenito nam se javljaju sezonski radnici, ali ih onda na berbe dolazi vrlo malo, i to većinom stariji pojedinci u dobi od 50-ak godina, uz nekolicinu mlađih – studenata i nezaposlenih. Objektivno gledano, situacija je mnogo gora nego prošlih godina, jer nam nedostaje kvalitetnih radnika, koji su kod nas radili prošlih godina, a sada odlaze na sezonski rad na more, ili su jednostavno otišli raditi u inozemstvo - ističe Bašić, koji uz 17,5 kuna po satu, nudi platformu za lakše branje te mogućnost stalnog zaposlenja nakon sezone.

Vrijednosni kuponi

Sezonski radnici se na OPG-u Bašić, kao i u spomenutoj baranjskoj tvrtki, zapošljavaju većinom na “markice”, odnosno na dnevne vrijednosne kupone, koje svaki poslodavac kupuje u poslovnicama Financijske agencije (FINA) za 20,89 kuna, a njima plaća doprinose za mirovinsko osiguranje te za zaštitu zdravlja radnika na radu. Vrijednosni kuponi funkcioniraju poput potvrde ugovora, a radnicima se isplaćuju na kraju radnog dana, prema iznosu za koji su se s poslodavcima dogovorili i potpisali u Ugovoru o sezonskom radu – svojevrsnoj radnoj knjižici u koju se spomenute “markice” naljepljuju.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava upozoravaju da su ove godine u Hrvatskoj prodali 216.905 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi, dok je samo na području Osječko-baranjske županije prodano 66.357 kupona.

Poput Bašića, ni baranjska tvrtka ne pronalazi dovoljno radnika, ne samo za sezonu berbe već cijele godine za razne poslove skladištenja, sortiranja i pakiranja ubranog voća – jabuka, nektarina i bresaka.

- Razdoblje berbe traje od sredine lipnja do kraja studenoga, a najveća potražnja za radnicima je upravo u vrijeme branja jabuka sredinom kolovoza. Svake godine javlja nam se sve manje radnika, a velik dio njih se nikada ne pojavi na poslu ili odustane nakon dan-dva. Dio radnika zapravo ne želi raditi, nego javljanjem i prijavom samo ispunjavaju obavezu kojom zadržavaju status primatelja socijalne pomoći - kažu iz iskustva u baranjskoj tvrtki, navodeći da su do sada sve dobre radnike koji se pokažu kvalitetnima uvijek zapošljavali za stalno i zadržavali ih tijekom cijele godine.

Iskustva ovih poljoprivrednika potkrjepljuju i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ističući da su prema njihovim istraživanjima najveći razlozi poteškoća upravo nedostatak sezonskih radnika s prethodnim radnim iskustvom i nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata, što potvrđuje i podatak da iz godine u godinu opada broj nezaposlenih koji su radili u poljoprivredi. Zbog “markica” poslodavci nemaju obvezu prijavljivati slobodna sezonska radna mjesta Zavodu za zapošljavanje, ali je očito da se radnici iz Osječko-baranjske županije ljeti više odlučuju na rad u inozemstvu ili na moru.

Marko MANDIĆ
Prava sezonaca u poljoprivredi

Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja, Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi te Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi iz 2012. godine. Tim zakonskim regulativama suzbilo se zapošljavanje “na crno”, čime su se radnicima omogućila dodatna prava, a poslodavcima olakšalo zapošljavanje na kraća razdoblja. Tako sezonski radnici u poljoprivredi mogu raditi najduže 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to jesu li radili neprekidno ili uz prekide. Veliku ulogu u regulaciji imaju upravo dnevni vrijednosni kuponi, čijim se evidentiranjem zaključuje ugovor o sezonskom zapošljavanju, a njihovom primopredajom se smatra da su radnik i poslodavac suglasni sa sadržajem cjelokupnog ugovora.

Što se temeljnih prava sezonskih radnika tiče - najniži dnevni iznos plaće ne može biti niži od 72,95 kuna, a radni dan ne smije trajati duže od 12 sati te svaki radnik mora imati pravo na stanku u trajanju od najmanje 30 minuta. Svaki poslodavac koji prekrši temeljna prava sezonskih radnika ili odredbe Zakona o poticanju zapošljavanja, bit će novčano kažnjen iznosom između 50 i 100 tisuća kuna.

SLABO KORIŠTENJE MJERE STALNI SEZONAC

- Kako bi poslodavci zadržali što više radnika za sljedeću sezonu, preporučuje se korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja - Stalni sezonac, koju do sada poslodavci s našeg područja nisu koristili. Tom mjerom želi se dati financijska podrška radnicima koji su zaposleni samo tijekom sezone, a mogu ju koristiti osobe koje su kontinuirano radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu - savjetuju iz Regionalnog ureda Osijek, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

premalo

SATNICA SE KREĆE OKO 17 KUNA