Muzej likovnih umjetnosti, kao najveći specijalizirani muzej u regiji te jedinstveni prostor druženja svih ljubitelja i poznavatelja umjetnosti, izložbenom i administrativnom prostoru dodao je još jedan. Podrumski prostor, koji je donedavno bio u najmu kao ugostiteljski objekt, postao je muzejski Art klub.

Tijekom ljetnih mjeseci, kad veliki dio grada uspori, u MLU se marljivo radilo na dotjerivanju prostora, kako bi jesensku sezonu dočekali spremni za druženja i izlaganja.

Pomogli su im u tom i mladi osječki umjetnici Nataša i Nebojša Vuković te Rene Grgić Đaković, oslikavši zidove kluba jedinstvenim muralima.

Muzej u Osijeku, ističu, živi je spomenik najvećim imenima osječkog slikarstva i kiparstva, pa je prostor, dodaju, svojevrsni amblem bogate likovne tradicije i suvremenih tendencija na likovnoj sceni. Osječka risarska (crtačka) organsko je tkivo kulturnog identiteta Osijeka i Slavonije pa su Nebojša i Nataša odlučili reinterpretirati Hötzendorfov Erdutski stari grad. Na suprotnom zidu posjetitelje pozdravlja sam Adolf Waldinger, čiji je pikselizirani portret djelo Renea.

Murali su jedinstveni hommage najvećim osječkim umjetnicima, ali i muzejskom fundusu u čijim se zbirkama čuvaju originalna djela ovih naših možda najvrjednijih umjetnika 19. st. Art Klub spreman je za svoje goste, a zamišljen je kao prostor neobveznog i kreativnog druženja, u kojem s prijateljima, ali i kustosima možete popiti sok i kavu, sudjelovati u muzejskim aktivnostima, radionicama i edukacijama, poručuju iz MLU-a.

Svi oni željni kulturnog sadržaja u opuštenoj i kreativnoj atmosferi dragi su i očekivani gosti, složni su djelatnici MLU-a.

- Ideja i smisao Art kluba MLU je ponuditi prostor koji je polivalentan i otvoren – kako za umjetnike, tako i za našu publiku. Kada smo ovog proljeća pretvorili podrumski prostor u klupski, odmah smo zaključili da bismo trebali ponuditi mladim i još uvijek nedovoljno afirmiranim umjetnicima da prostor upotpune svojim radovima. Murali su se savršeno uklopili u prostor, i ne u smislu njegova ukrašavanja, nego u smislu dobrih umjetničkih djela, koja itekako imaju konceptualno poveznicu s prostorom muzeja i našim fundusom. Već smo ovaj prostor zamišljali kao prostor koji umjetnici mogu koristiti kao svoj privremeni studio, kao izložbeni prostor ili “samo” mjesto okupljanja i druženja. Upravo smo s Nebojšom i Reneom dogovorili prve termine za njihovo predstavljanje i pozivamo i druge umjetnike koji imaju ideju za rad ili predstavljanje, ali ne i prostor gdje bi tu ideju realizirali - ističe kustosica Valentina Radoš.

Ideja za motiv murala Renea Grgića Đakovića proizišla je iz komunikacije s murala kolega koji su u istom prostoru radili hommage, tj. citat crteža Huga Hotzendorfa.

- Odlučio sam se za portret Adolfa Waldingera jer je on s Hotzendorfom značajan za naše krajeve. Dva velika slikara koja uvelike pridonose kulturnoj baštini grada Osijeka i šire te činjenica da MLU posjeduje veliki i kvalitetni opus njihovih radova nadahnuli su ideju u pravcu stvaranja poveznice. Izabrao sam portret jer se i sam najviše bavim portretima i za predložak sam koristio fotografiju Waldingera koji sam uvećao više od dva metra služeći se slikanjem pikselima - kaže Rene.

Pikseli, dodaju, daju neki štih suvremenosti u načinu izričaja.

- Zapravo mi je zanimljivo to što se dogodilo kada je jedan slikar iz druge polovine 19. stoljeća portretiran tako. Za gledanje rada bitan je i prostor i distanca. Izbliza gledan rad prelazi u apstrakciju kvadratića i pravokutnih ploha, dok gledan s distance (s ulaza u prostoriju) postaje oštriji s naglaskom na sam portret - pojašnjava Grgić Đaković.

Mural koji su radili Nataša i Nebojša Vuković na zidu ART kluba MLU svojevrsna je mikstura različitih stilova u kojem su brat i sestra prvi put zapravo ostvarili likovnu suradnju.

- Htjeli smo iskombinirati specifičnosti jednog i drugog; Natašin kolorizam i moj grafizam i crtež. Nismo htjeli ići preklasičarskim stilom jer ipak se radi o klubu gdje ljudi dolaze na druženje nakon izložbi i umjetničkih evenata ili neobvezna dnevna druženja, a istovremeno nastojati kreirati djelo na razini institucije u kojoj se nalazi - kaže Nebojša.

Originalna skica nastala je kao digitalni kolaž. Ideja im je bila inkorporirati simboliku za koju su smatrali da bi mogla obuhvatiti osnovne značajke muzeja i da ga mural prezentira, i tretirali su ih kao grafičke elemente ne bi li dobili ukupni dojam estetske cjeline.

- Likovno smo reinterpretirali crtež Huga Conrada v. Hötzendorfa u stilu reinterpretacije povijesnog klasičnog dijela na suvremen način i u duhu našeg vremena. Crtež „Erdutski stari grad“ bio nam je grafička podloga u koju smo kolorističkim i grafičkim intervencijama dodali elemente psihodelije i spontanost u stilu street-arta - zaključuje Nebojša.