Objavljeno 24. kolovoza, 2017.
Želite li urediti oštećeni namještaj, vrata ili prozorske kapke, povezat ćete ugodno s korisnim, a kućni budžet ostat će veći
Kako biste površine od drva, metala, plastike ili drugih materijala odjenuli u novo ruho, morate ponajprije skinuti stari sloj premaza. Čišćenje kiselinom, savjetuju Bauhausovi stručnjaci, neizbježno je prije svega kod debelih slojeva laka. Neovisno o tome jeste li te slojeve skinuli ili dali skinuti kiselinom ili vrućim zrakom, u pravilu na površinama ipak ostaju tragovi boje. Kako biste ih uklonili i površinu pritom izravnali, potrebno ju je brusiti. Kod manjih površina dovoljno je ručno brušenje, a u ostalim se slučajevima ipak preporučuju električni pomagači - brusilice. Ti se uređaji razlikuju po namjeni i učinkovitosti skidanja materijala.
Većina ekscentričnih brusilica ima okrugle brusne ploče koje se pri brušenju vrte oko svoje osi i vibriraju. Važno je napomenuti da se, u odnosu prema ostalim brusilicama, ova mora uključiti tek kada je brusna ploča već postavljena na dio koji želite obraditi i zatim se brusilicom ravnomjerno i bez pritiska prolazi po površini.
Neovisno o tome koju brusilicu koristite, nikada nemojte raditi bez zaštitne maske. Korištenje uređaja za usisavanje prašine zaštitit će vaše zdravlje, održati čistoću i produžiti vijek brusilicama.
Praktični savjeti za brušenje
Kako brusiti bez prašine? Brusna prašina je tako sitna da može prodrijeti kroz dišne putove do pluća. Nisu opasni samo ostaci boje i laka nego i sićušni komadi metala, plastike ili drva. Zato ćete usisavanjem brusne prašine, osim toga što ćete sačuvati vlastito zdravlje, spriječiti i prljavštinu u radionici ili stambenom prostoru, a povećat ćete učinkovitost, ali i produžiti vijek trajanja brusnih ploča.
O tome obvezno razmislite prije nego što pribavite brusilicu. Ako ne postoji mogućnost da u vrijeme brušenja uklanjate prašinu uređajem za usisavanje, obvezno nosite zaštitnu masku za nos i usta jer ćete inače ozbiljno ugroziti svoje zdravlje.
Obratite pozornost na odgovarajuću granulaciju. Pri brušenju lakova, primjerice, upotrebljava se brusni papir granulacije 100. Za fino brušenje drveta koristi se granulacija 120-180, a za fino brušenje lakiranih površina papir granulacije od 220 naviše.
Brusni papiri
Papir kojim ćete brusiti ovisi o predmetu koji želite brusiti i o veličini njegove površine. Jednostavni brusni papiri, kojima kao baza granulacije služi mineral korund, ne odlikuju se pretjeranom čvrstoćom te se stoga upotrebljavaju za ne tako tvrde materijale poput drva ili pak za manje metalne površine. Visokokvalitetni brusni papiri s podlogom od umjetne smole mnogo su čvršći te se mogu upotrebljavati za tvrđe materijale. Kod nekih se proizvođača već na osnovi boje brusnog papira može odrediti za koji je materijal prikladan.
Obratite pozornost na to da je na poleđini brusnog papira navedena gustoća granulacije. Ne odgovara svaka gustoća granulacije svakom radnom postupku. Gruba granulacija (80 ili manje) koristi se u svrhu temeljitog skidanja materijala, a ostavlja grubo izbrušenu površinu. Fina se granulacija koristi kod završnih, finih brušenja. Pritom se skida manja količina materijala. Ravnomjerno ručno brušenje jedne površine najbolje će uspjeti omotate li komad drveta ili pluta brusnim papirom.
U pravilu vrijedi: što veći broj gustoće granulacije - to finiji brusni papir.D.Pejić
DRVENE POVRŠINE U ZATVORENOM
Prije prvog premaza površinu očistite, izbrusite brusnim papirom finoće 120, uklonite prašinu i nanesite temeljnu boju za drvo u zatvorenim prostorima (bez fungicida). Nakon sušenja površinu izbrusite brusnim papirom finoće 220 i 240, uklonite prašinu te zatim s pomoću lopatice za drvo ispunite pukotine i pustite da se osuše. Ponovno izbrusite površinu te nanesite prvi sloj boje. Nakon toga, ovisno o podlozi i vrsti boje, nanesite najviše dva završna premaza s brušenjem između njih. Stare premaze na koje se može nanijeti novi sloj boje izbrusite i premažite završnim lakom. Kod onih gdje to nije moguće izbrusite staru boju i kompletno iznova nanesite premaz.
DRVENE POVRŠINE NA OTVORENOM
Kod drvenih površina u vanjskim prostorima konstruktivna zaštita je nužna da bi premaz mogao pridonijeti njihovu lijepom izgledu i zaštiti. Voda s tih predmeta mora otjecati brzo, ne smiju se stvarati utori s vlagom, doticaj sa zemljom mora se izbjeći... Nakon prvog brušenja premažite, savjetuju majstori stolarskog obrta Saranoa, površinu temeljnom bojom za drvo, koja eventualno sadrži zaštitu od plavljenja. Daljnji postupak je isti kao i kod drveta u zatvorenom prostoru. Prozorima je potrebno pokloniti posebnu pozornost. Za njih postoje posebni temeljni premazi koji reguliraju vlagu, kao i ekstra čvrsti lakovi. Nakon njihove upotrebe prozori se kasnije neće zalijepiti za okvire. Kao kod mnogih stvari na ovome svijetu, tako se i kod teme o pripremi podloge i lakiranju ne može formulirati pravilo koje će u svakom slučaju biti valjano.Uvijek će postojati iznimke i slučajevi unutar stručnih područja u kojima se mišljenja neće podudarati. Za obradu velikog broja površina od umjetnih materijala koje su napravljene na posve drugi način ne postoji jedinstven recept. Međutim, za određene površine moguće je slijediti neke glavne smjernice vezane uz temeljnu pripremu materijala. Te bi smjernice trebale biti u skladu s proizvodima za premazivanje.
Kod manjih površina dovoljno je ručno brušenje, a u ostalim se slučajevima ipak preporučuju električni pomagači - brusilice.