Kada je 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, hrvatski građani počeli su uživati sva prava koja iz toga proizlaze. Biti dio zajedničkog tržišta pokazalo je u međuvremenu mnoge beneficije, no u nekoliko stvari građani RH još uvijek nisu ravnopravni s ostatkom EU-a, posebice njenim zapadnim dijelom.

Jedan od oblika diskriminacije je tzv. geoblocking, odnosno nemogućnosti on-line kupnje prema geografskom položaju. U EU više od 60 posto građana kupuje preko interneta, dok je taj postotak u Hrvatskoj nešto iznad 30 posto, ali je u stalnom porastu.

Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, kaže da je geoblocking nelogičan za Hrvatsku. “Ako imamo jedinstveno tržište, onda to tržište ne bi trebalo poznavati granice. Drugo je ako netko iz SAD-a ili Kine ne isporučuje proizvod u Europi, ali blokiranje za proizvode iz Njemačke ili Francuske nelogično je”, kaže zastupnica te napominje da postoji diskriminacija hrvatskih građana i kod dostave paketa. Naime, manje države u neravnopravnom su položaju zbog netransparentnosti cijena.

- Dostava na istoj relaciji, primjerice od Berlina do Zagreba, stoji dva ili tri puta više od dostave iz Zagreba za Berlin. Naime, kupac iz Hrvatske plati 17 eura dostavu, a kupac iz Berlina sedam. To je moguće, jer su cijene netransparente. U pitanju su diskrecijski ugovori između pošta različitih zemalja. Mi tražimo da cijene postanu transparetne bar za Europsku komisiju koja može procijeniti jesu li te cijene nerealne i na temelju toga može se tražiti promjena cijena kako bi se zaštitili mali ljudi. To je jedan od primjera nejednakosti, no to je golemo tržište koje vrlo brzo raste i na malim razlikama u cijeni moguće su velike zarade - kaže zastupnica Borzan koja je i vrlo angažirana i na problemu neujednačenosti kvalitete proizvoda koji se prodaju u zemaljama zapadne Europe i onih koji se mogu nabaviti u trgovinama istočnih zemalja.

Neovisni labaratoriji napravili su analizu nekih brandova koji se prodaju na istoku i na zapadu EU-a, a rezultati analiza bit će objavljeni u rujnu. “Dana 27. rujna zakazana je prezentacija u EU parlamentu na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Zapadnoeuropski zastupnici nemaju pojma da taj problem postoji i moramo ih prvo senzibilizirati da bi došlo do nekih promjena u zakonodovstvu. No, paralalno se događa da pojedini proizvođači sami mijenjaju svoju poslovnu politiku. Pepsi je nakon objavljenih rezultata ovakvih istraživanja rekao da će početi plasirati jednake proizvode i na istok i na zapad, jer njima takva negativna reklama ne treba. Proizvođači sami počinju mijenjati poslovnu politiku, što je već samo po sebi jedna mala pobjeda. No, naš je krajnji cilj da se to definira kao nepoštena trgovačka praksa i da se zakonski regulira i zabrani”, kaže Borzan. V.Tešija