Prikazati utjecaj njemačke kulture na umjetnost i kulturu u Osijeku, bio je cilj kustosa Ivana Rotha dok je pripremao izložbu “Essekerski tragovi” koja je u Muzeju likovnih umjetnosti otvorena 17. kolovoza 2017., u povodu 25 godina djelovanja Njemačke zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj.

Autor Roth (i sam njemačkih korijena) podijelio je 20-ak radova u tri segmenta. Portreti plemićkih obitelji pretežito su one obitelji Eltz iz Vukovara, koja ima snažne veze s njemačkim tlom i dolazi otamo, a i nakon dolaska u Vukovar ne raskida ih.

- Iako su to slike nepoznatih autora, pripisuju se njemačkom slikarskom krugu, baš s obzirom na te snažne veze koje oni održavaju - pojašnjava Roth, koji je u drugom segmentu nastojao prikazati slike njemačkih umjetnika iz fundusa MLU-a, a izabrao je njihova najreprezentativnija djela. Treći, možda i najvažniji, ocjenjuje Roth, osječki su umjetnici koji djeluju u vrijeme kada je Osijek pretežito njemački grad, kada se naziva Essek i kada je više od 50 % stanovništva njemačko, i koje drži primat u društvenom životu grada. Riječ je o Hötzendorfu, Pfalzu, Waldingeru, Mückeu i Rochu.

Djela njemačkih umjetnika nemaju vremensku i stilsku poveznicu, nego čine skup djela iz fundusa MLU-a čijim su dijelom postala na različite načine – kupnjom, donacijom ili konfiskacijom imućnijih građana. Djela su to romantizma, Jugendstila, simbolizma, a predstavljeni autori su Prestel, Klatt, Frey, Uhl, Gerhards i Birg.

- Otto Birg, rodom Vojvođanin, jedno je vrijeme i živio u baranjskom mjestu Lug, pa i izlagao u Osijeku - doznajemo od Rotha, koji je izložbu zamislio kao smjernicu budućim, dubljim istraživanjima na ovu temu. Tako bi i naziv izložbe, dodaje Roth, bio precizniji - tragovi u tragovima. Primjerice, nekim autorima njemačko podrijetlo nije potvrđeno, ali je zbog njemačkog prizvuka pretpostavljeno.

Djela su uglavnom nastala u 18., 19. i prva polovini 20. st., a najstarija izložena slika portret je jedne članice obitelji Eltz. Kod osječkih su autora najzastupljeniji pejzaži, ima nešto i simbolističkih scena, uz već spomenute portrete i jedan je autoportret...

Da je utjecaj njemačkog naroda i kulture u Osijeku bio velik, svjedoči i to što su u govoru do danas zadržani brojni germanizmi (essekerizmi), a tradicijski običaji doseljenika s vremenom su postali lokalni i danas su dio identiteta grada.

Mnogo je toga o utjecaju austrijske i njemačke kulture u ovom prostoru već rečeno kroz simpozije međunarodnog karaktera “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu”, no nije na odmet i daleko širem krugu javnosti dodatno to istaknuti, smatra Vladimir Ham, član udruge osnovane prije četvrt stoljeća u Zagrebu, ali je ubrzo središnjica preseljena u Osijek, gdje živi daleko veći broj njemačkog stanovništva. Danas je ta brojka između 1200 i 1500, što je gotovo polovina korpusa njemačke manjine u Hrvatskoj, dodaje Ham.

Izložba je otvorena do 6. rujna, kada će biti svečano zatvaranje u sklopu znanstvenoga skupa.