Hrvatska je 2016. godine ostvarila najznačajnije smanjenje proračunskog deficita među zemljama EU-a i pozitivno je što Vlada planira dugoročno smanjivanje deficita, pa čak i ostvarivanje suficita, no za to bi morala pokrenuti i potrebne reforme te ne bi smjela popuštati pritiscima interesnih skupina i neukih, populističkih demagoga, poručuje Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije.

- Hrvatska je i dalje suočena sa znatnim rizicima održivosti javnih financija, posebice s visokim ukupnim rizikom održivosti javnog duga - upozorava Ott u osvrtu “Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije i Hrvatske”.

Europska je komisija, na temelju stabilizacijskih i konvergencijskih programa zemalja članica i svojih proljetnih prognoza, analizirala ostvarenja proračuna 2016. i fiskalne planove za razdoblje od 2017. do 2020. za pojedinačne članice, eurozonu i Europsku uniju. Napominjući kako djeci možda i ne treba previše zamjeriti ako džeparac spiskaju čim ga dobiju, Ott poručuje kako se odrasli, osobito oni koji su odgovorni za vođenje države, ne mogu tako ponašati, čak ni ako ih njihovo društvo na to nagovara. “Iza države ne stoji nitko tko će se pobrinuti za njezine potrebe osim okrutnih financijskih tržišta. A ponajmanje se tako ne bi smjeli ponašati odgovorni u državi s visokim udjelom javnoga duga u BDP-u i neizbježnim visokim rashodima za, primjerice, nereformirano zdravstvo, željeznice, ceste, lokalne jedinice i s brojnim - ne baš toliko neizbježnim - rashodima, koji se teško mogu snižavati zbog utjecaja moćnih interesnih skupina. “Naznake kratkoročnog blagog fiskalnog oporavka izazvane su uglavnom rastom gospodarstva i povoljnijim uvjetima otplate dugova, no to se oboje može preko noći promijeniti, a srednjoročni su i dugoročni fiskalni izgledi još uvijek neizvjesni, pa i nepovoljni”, upozorava Ott te dodaje da Hrvatska zaslužuje sve pohvale što je 2016. deficit konsolidirane opće države smanjila za 2,6 posto BDP-a i po tome je najbolja u EU (prosjek svih članica je 0,6 posto BDP-a). Zahvaljujući tom smanjenju, Hrvatska je 2016. zabilježila i niži deficit od prosjeka EU-a (0,8 prema 1,7 posto BDP-a). Ostvarenje je bilo bolje od planiranog, no valja naglasiti da je, uz rijetke iznimke, tako bilo u većini članica, napominje autorica osvrta.

S obzirom na relativno dobar ekonomski rast i povoljne uvjete za otplatu dugova, ni jedna od članica, pa ni Hrvatska, trenutno nije suočena s kratkoročnim fiskalnim izazovima, no situacija je bitno drukčija čim se horizont proširi, navodi Ott. U srednjem je roku 11 članica suočeno s visokim, 5 sa srednjim, a 11 s niskim ukupnim rizikom. Hrvatska je u skupini članica s visokim rizikom. Dugoročno je samo jedna članica (Slovenija) suočena s visokim, 14 sa srednjim, 12 s niskim rizikom, a Hrvatska je tu među onima s niskim rizikom. U ocjeni rizika održivosti javnog duga 11 članica je s visokim, 4 sa srednjim, 12 s niskim rizikom, a Hrvatska je u skupini zemalja s visokim rizikom. “Ukratko, Hrvatska je suočena sa znatnim rizicima održivosti javnih financija, a posebice treba imati na umu visoki kupni rizik održivosti javnog duga. U svakom trenutku valja imati na umu da je Hrvatska država s visokim udjelom javnog duga u BDP-u i s visokim rashodima opće države, a njihovo smanjivanje nije lako, posebice zbog velikih otpora interesnih skupina”, zaključuje Ott.