Objavljeno 17. kolovoza, 2017.
Vezani članci
TRAŽE OD VLADE DA SE IZJASNI
Najveću štetu od odgađanja ili čak Vladina odustajanja od uvođenja poreza na nekretnine imat će vlasnici nekretnina u Slavoniji i Baranji, a najveću korist imat će elita ili vlasnici skupih vila u atraktivnim turističkim odredištima.
Upravo to tvrde ekonomisti, koji su se uglavnom pozitivno izjašnjavali o porezu na nekretnine. Jedan porez je tako od 1. siječnja iduće godine trebao zamijeniti, naglasak je upravo na riječi zamijeniti, komunalnu naknadu, spomeničku naknadu i porez na kuće za odmor. Riječ je, nadalje, o reformskom potezu koji je imao zadaću donijeti mnogo više reda u području najma nekretnina, primijeniti pošteniji pristup u oporezivanju nekretnina u kojemu bi, pojednostavljeno rečeno, bogatiji plaćali više, a siromašniji - manje i koji bi u konačnici aktivirao mrtvi kapital, jer se prema nekim podatcima čak 20 posto stambenih nekretnina uopće ne koristi. Nadalje, porez na nekretnine ima i vrlo važnu ulogu u tome da se porezno opterećenje većim dijelom prenese s oporezivanja rada na oporezivanje kapitala. A upravo je smanjenje oporezivanja rada jedan od ekonomskih ciljeva ove vlade.
Parametri
Porez na nekretnine utvrđivao bi se na osnovi šest parametara. Tako bi se množila površina nekretnine u četvornim metrima, vrijednost boda, koju određuje grad ili općina, koeficijent zone i koeficijent namjene (također određuje grad ili općina), koeficijent dobi i koeficijent stanja nekretnine. Prema kalkulatoru izračuna koji je prošloga tjedna objavio T-portal, vlasnik stana ili kuće sagrađene prije 1971. godine plaćat će porez na nekretnine i 36 posto manje u odnosu na današnju komunalnu naknadu. Za stambenu nekretninu sagrađenu od 1971. do 1987., koja nema dodatne sadržaje poput bazena, sportskih sadržaja, helidroma i slično, plaćat će porez jednak današnjoj komunalnoj naknadi. Porez će biti znatno veći od sadašnje komunalne naknade za luksuzne nekretnine mlađe od 30 godina, pri čemu će biti i do 44 posto veći ako nekretnina ima spomenute dodatne sadržaje. Dakle, bila bi radikalno povećana razlika između poreza koji plaća vlasnik kuće u baranjskom Dražu ili recimo Bošnjacima i vlasnik luksuzne vile na obali Jadrana.
Ekonomist Željko Lovrinčević izjavio je za Večernji list kako komunalna naknada ide u korist bogatijih građana i bogatijih područja te da će na odgodi uvođenja poreza na nekretnine najviše profitirati Istra i Dalmacija, a najviše izgubiti Slavonija. Pojasnio je to činjenicom da se sada veća komunalna naknada plaća za kuće u Slavoniji nego za minivile na Jadranu.
Goranko Fižulić je u Telegramu naglasio kako je premijer Andrej Plenković “bez ispaljenog metka” popustio medijskom pritisku i odustao od ključnog elementa izmjena jer “osluškuje bilo naroda.” Fižulić je istaknuo kako se tu dolazi do ključnog problema, jer “svaki porezni model, pa tako i hrvatski, temelji se na zadovoljavanju raznorodnih interesnih grupa, kako onih koje pune, tako i onih koje prazne proračun.” Jesu li u odgodi primjene Zakona o nekretninama presudni bili stavovi interesnih skupina koje posjeduju luksuzne nekretnine na Jadranu?
Jesu li sve ove informacije znali svi ti ljudi, pa i u Slavoniji i Baranji, koji su potrčali potpisati peticiju protiv uvođenja poreza na nekretnine? Ili bi bilo bolje pitanje - zašto Vlada nije bolje pripremila javnost za tu promjenu i objasnila građanima što će dobiti, a što eventualno izgubiti porezom na nekretnine?
Lovrinčević je stava da su administrativne pripreme za uvođenje poreza na nekretnine loše odrađene.
Regulira socijalnu sliku
Ekonomist Velimir Srića za naš list ističe kako porez na nekretnine predstavlja dobru stranu kapitalizma, jer potiče stavljanje nekretnina u funkciju, ali s druge strane regulira i socijalnu sliku u društvu.
- Loša strana mu je to što je velik broj ljudi u Hrvatskoj svoju ušteđevinu pretvarao u nekretnine te je ovako loše objašnjen i prezentiran porez kod velikog dijela građana shvaćen kao napad na tu ušteđevinu. Vlada je prelako odustala od primjene poreza. Popustila je unaprijed, ne želeći se boriti shvaćajući da je javnost senzibilizirana protiv poreza na nekretnine. To je politikantsko, a ne državničko razmišljanje. Državničko bi bilo ponašanje takvo da se ide u reformu zbog toga što je ona korisna za državu, a ne zbog dobivanja političkih poena - kaže Srića.
On također drži da javnosti nije dovoljno dobro i jasno obašnjeno što donosi zakon. I ne samo to. Naglašava kako velika većina građana ne razumije generalnu poreznu politiku, baš kao i ekonomiju i da je bez dobre pripreme javnosti teško i očekivati njezinu racionalnu reakciju. Kaže da vjerojatno postoji i bojazan kod ljudi od novog nameta. Podsjetio je i na vic koji govori o tome kako se kuha žaba. Ona se ne smije baciti u vrelu vodu, jer će iskočiti, nego se stavlja u mlaku vodu koja se postupno zagrijava te žaba biva skuhana. Srića pretpostavlja kako se građani boje da je primjena poreza prvi korak te da će namet biti drastičniji kada zakon uhvati korijene i kada bude efikasan u praksi.
Igor MIKULIĆ
Bogati su napuhali cijene nekretnina
Dr. sc. Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta jasnog je stava kako Hrvatska treba uvesti porez na nekretnine. U kolumni objavljenoj na T-portalu ona navodi kako bi uvođenje poreza omogućilo priuštivije stanovanje nego što je danas. Upozorila je kako u Hrvatskoj postoji kontinuirana i snažna potražnja za kupnjom nekretnina čija je jedina svrha akumulacija štednje od strane bogatijeg dijela stanovništva. Zbog toga je cijena nekretnina u Hrvatskoj značajno veća nego što bi bila da na cijenu utječe samo potražnja onih koji doista kupuju nekretninu da bi u njoj stanovali ili ju iznajmljivali. Uvođenje poreza koji bi po značajno većoj stopi oporezivao nekretnine u kojima se ne stanuje destimuliralo bi takvo ponašanje - kaže Vizek. Zaključuje kako bi to onda značilo i “da bi se cijena nekretnina smanjila, što ne odgovara postojećim vlasnicima više nekretnina, ali jako odgovara ranjivijim segmentima društva, onima koji tek trebaju riješiti svoje stambeno pitanje i onima koji bi željeli osnovati obitelj.” Ona podsjeća i one koji kupuju nekretnine kao optimalan oblik štednje “umjesto da ulažu u raznorodne financijske proizvode”, kako projekcije Odjela za stanovništvo UN-a sugeriraju da će Hrvatska od današnjih 4,2 milijuna za pedeset godina spasti na samo tri milijuna stanovnika. “To drugim riječima znači da će se u dugom roku cijene nekretnina smanjivati jer će potražnja za njima zbog depopulacije biti sve manja”, kaže Vizek.