Kultura
ESSEKERSKI TRAGOVI U MLU

Značajni autori stavljeni u kontekst minuloga Osijeka
Objavljeno 17. kolovoza, 2017.

U suradnji s Njemačkom zajednicom – Zemaljskom udrugom Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, a u povodu obilježavanja 25. godišnjice postojanja ove udruge, Muzej likovnih umjetnosti organizira izložbu “Essekerski tragovi”, autora Ivana Rotha, koja će biti otvorena u četvrtak, 17. kolovoza, u 19 sati, a moći će se pogledati sve do 6. rujna.

Cilj je prikazati kulturnu ostavštinu u Osijeku s ciljem upotpunjavanja slike kulture i kulturnog utjecaja njemačkog naroda izvan granica matične države. U tri segmenta izložbe prezentirana su djela osječkih umjetnika, zatim djela njemačkih autora iz fundusa MLU-a i portreti plemićkih obitelji Eltz i Pejačević. Utjecaj njemačkog naroda, tako i kulture, u Osijeku je velik, u govoru su do danas zadržani brojni germanizmi (essekerizmi), a tradicijski običaji doseljenika s vremenom su postali lokalni i danas su dio identiteta grada.

- Cilj izložbe bio je kratki prikaz utjecaja njemačke kulture i umjetnosti na umjetnost Osijeka i poveznice koje postoje, ili bi mogle postojati. To je rezultat suradnje s Njemačkom zajednicom. Ipak, tema je tek “zagrebana” i oko nje bi se mogla razvijati dublja priča, za što je potreban dodatni studiozni pristup. U tom su kontekstu prikazana tri smjera u kojima bi dodatna razmatranja mogla ići u tri segmenta izložbe - pojašnjava Ivan Roth, kustos MLU-a, koji je i birao autore.

- Jedan segment prikazuje, uz nekoliko signiranih portreta, i nekoliko portreta obitelji Eltz nepoznatih autora, koji se, s obzirom na čvrstu povezanost obitelji s tlom današnje Njemačke, pripisuju umjetnicima njemačkog podrijetla. Drugi su segment poznata djela njemačkih umjetnika, a treći djela osječkih umjetnika, a to su doseljenici koji žive i stvaraju u nekada pretežno njemačkom Osijeku (Esseku), a i njihova imena naslućuju mogućnost dalekih germanskih korijena – stoga je i ime izložbe Essekerski tragovi. Ti autori imaju velik značaj u hrvatskoj umjetnosti i od nje ih se na izložbi ne odvaja, samo su stavljeni u kontekst vremena tog minulog Osijeka - ističe Roth.

Osječki umjetnici na izložbi (Hötzendorf, Pfalz, Waldinger, Mücke, Roch), u povijesti hrvatske likovne umjetnosti ostavili su snažan pečat i u tom ih se kontekstu promatra, odvojeno od utjecaja njemačke kulture i umjetnosti, ali u sklopu tog, pretežito njemačkog Esseka, u kojem na koncu žive i stvaraju. Stoga, u slučaju osječkih umjetnika njemački utjecaji nalaze se tek u tragovima. Osječka likovna scena u kontekstu hrvatskog stvaralaštva uvijek je bila na visokoj razini, a u 19. stoljeću Osijek je središte likovnih zbivanja.

Djela njemačkih umjetnika nemaju vremensku i stilsku poveznicu, nego čine skup djela iz fundusa MLU-a čijim su dijelom postala na različite načine – kupnjom, donacijom ili konfiskacijom imućnijih građana. Djela su to romantizma, Jugendstila, simbolizma, a predstavljeni autori su Prestel, Klatt, Frey, Uhl, Gerhards i Birg.

Zadnji segment izložbe čini jedan portret iz zbirke obitelji Pejačević i nekoliko portreta plemićke obitelji Eltz. Portreti obitelji Eltz pretežito su djela još uvijek nepoznatih autora, tradicionalno i stilski pripisani umjetnicima njemačkog podrijetla. Ta njemačka obitelj plemićki status dobiva još u srednjem vijeku i stoljećima gradi zavidan politički, ekonomski i gospodarski utjecaj. Zbog dubokih korijena, čak i nakon preseljenja u Vukovar, obitelj Eltz održava veze i odnose s matičnom zemljom i zato možemo pretpostaviti da je jednako i s naručivanjem obiteljskih portreta.

Izložba je otvorena do 6. rujna, kada će biti svečano zatvaranje u sklopu znanstvenoga skupa međunarodnog karaktera “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu”.

Narcisa VEKIĆ
NAJČEŠĆE AUSTRIJSKI UMJETNICI

- Ne bi bilo neobično da ih je više, istina. Kada je riječ o stranim umjetnicima u fundusu MLU-a uglavnom su to djela austrijskih umjetnika. S obzirom na to da je još uvijek velik broj djela nepoznatih umjetnika u zbirkama, kada im se jednoga dana razjasne imena, broj djela umjetnika Nijemaca u budućnosti bi mogao biti i veći - odgovara Ivan Roth na pitanje bi li njemačkih umjetnika, s obzirom na utjecaj njemačke kulture na našim prostorima i značaj njihove umjetnosti, trebalo u fundusu MLU-a biti i više.

Ivan Roth

kustos/autor

Tema je tek “zagrebana” i oko nje bi se mogla razvijati dublja priča, za što je potreban dodatni studiozni pristup.

6. rujna

ZATVARANJE U SKLOPU ZNANSTVENOGA SKUPA

Možda ste propustili...

115. GODINA HRVATSKOGA KULTURNOG DRUŠTVA NAPREDAK

Stipendirali i nobelovce Andrića i Preloga

KNJIŽEVNICA, NOVINARKA, BLOGERICA, UREDNICA I NAKLADNICA

Na subotnjoj tribini Jutra poezije gošća Božica Brkan