Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je, prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke 427 milijuna eura, što je za čak 126 milijuna eura ili 22,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Ekonomski analitičari, unatoč tako velikom padu investicija, ne pokazuju zabrinutost.

- Očekujemo nastavak pozitivnih kretanja iz 2016. godine. Nakon značajnog godišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u 2015. godini za gotovo 75 posto, podaci za 2016. godinu, u kojoj je ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku iznosio 1,7 milijardi kuna, ukazali su na izvjestan oporavak - kažu analitičari Raiffeisnbank Austria.

Promatrajući statistiku stranih ulaganja prema zemljama, najviše izravnih ulaganja, 217 milijuna eura, u prvom ovogodišnjem kvartalu došlo je iz Austrije, a slijede ulaganja iz Nizozemske u visini 84,9 milijuna eura te Luksemburga od 39,2 milijuna eura.

Važnosti ulaganja svjesna je i Hrvatska gospodarska komora čiji Odjel za privlačenje investicija ima zadaću dati doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva privlačenjem novih investicija, te pružati potporu ulagačima u identificiranju i provedbi investicijskih projekata, kao i pri započinjanju i širenju poslovanja u RH.

- Odjel za privlačenje investicija pomaže domaćim i stranim investitorima kod investiranja i poslovanja u Hrvatskoj, pruža potporu u rješavanju administrativnih i zakonskih procedura pri realizaciji projekata, te im nudi pomoć pri pronalasku odgovarajućeg poslovnog partnera. Odjel surađuje s nadležnim ministarstvima i ostalim institucijama u zemlji s ciljem poboljšanja zakonskog okvira za ulaganja u RH i ukidanja prepreka za ulaganje, te informira potencijalne ulagače o poslovnoj i ulagačkoj klimi, kao i mogućnostima za ulaganje u Republici Hrvatskoj, ističu u HGK.

Kako bi pružio što točnije i podrobnije informacije o dostupnim investicijskim projektima, Odjel je izradio i vodi online Kataloga investicijskih projekata koji olakšava ulagačima dostupnost informacija o konkretnim ulagačkim potencijalima Republike Hrvatske.

Prema Katalogu, na području Hrvatske aktualna su 74 velika investicijska projekta ukupno vrijedna pet milijardi eura od kojih je 12 s područja Slavonije. Vrijedi upozoriti da u cijeloj Hrvatskoj jedino Koprivničko-križevačka i Požeško-slavonska županija nemaju ni jedan investicijski projekt.

Na području Osječko-baranjske županije prvi je projekt Sveučilišni centar Osijek koji će biti obrazovno središte koje će pružati kvalitetne uvjete za učenje i rad studentima i nastavnicima te osiguravati potporu svim razinama obrazovanja, uključujući i cjeloživotno obrazovanje. U tom smislu korisnici Sveučilišnog centra bit će sve generacije stanovništva. Uz to, u Sveučilišnom centru planiraju se održavati razna kulturna događanja kao što su predstavljanja knjiga, projekcije filmova, izložbe i sl. te pružati različite slične usluge. Sveučilišni centar treba omogućiti pristup znanju i informacijama te biti mjesto susreta pojedinaca i skupina koje djeluju na cijelom Sveučilištu i obližnjem Ekonomskom fakultetu. Zgrada u Stepinčevoj ulici sastojat će se iz dvije zasebne cjeline, Sveučilišnog centra i stambeno-poslovne zgrade.

Drugi je projekt nazvan SKIMCO - Sveučilišna knjižnica i multimedijski centar Osijek.

- Projektom SKIMCO osigurat će se znanstvena i e-infrastruktura koja će pridonijeti profiliranju Sveučilišta kao istraživačkog sveučilišta prema kriteriju znanstvene izvrsnosti te umrežavanjem znanja postati pokretač gospodarskog rasta i regionalnog razvoja, što će pridonijeti konkurentnosti kako Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na međunarodnoj i regionalnoj karti sveučilišta, tako u konačnici i Republici Hrvatskoj. Projektom će osigurati najmoderniju znanstvenu i e-infrastrukturu kao preduvjet za kvalitetan znanstvenoistraživački rad, razvoj inovacijskih projekata i mjesto provedbe dodatne naobrazbe akademske zajednice i programa mobilnosti. Osim toga, planira se povećanje svijesti građana, gospodarstvenika i javnih vlasti o važnosti generiranja intelektualnog kapitala kroz programe popularizacije znanosti s ciljem ostvarivanja partnerskog odnosa i suradnje na projektima sa Sveučilištem, navode u Centru za investicije Hrvatske gospodarske komore.

Treći je projekt proizvodnja bioetanola u Osijeku, odnosno izgradnja industrijske građevine - Tvornice Etanola Osijek kapaciteta 152.000 tona po ICM tehnologiji.

Najviše projekata u Slavoniji ima Brodsko-posavska županija - čak pet. To su gradnja Kinetičke elektrane od 1 MW, povećanje kapaciteta i daljnji razvoj drvnoprerađivačke tvrtke “Vedrana”, gradnja prometne infrastrukture u lučkom području Luke Slavonski Brod, gradnja doma za starije i nemoćne osobe Radovanje-Stipanetić d.o.o., kapaciteta 150 štićenika (kategorije hotela četiri zvjezdice i površine 3350 m2 ), te Industrijski park Nova Gradiška uz međunarodnu autocestu E 70 (Zagreb - Lipovac), na površini od 82 hektara, s mogućnošću proširenja na dodatnih 60 ha u drugoj fazi.

U Virovitičko-podravskoj županiji riječ je o projektu DRAVACEL koji podrazumijeva gradnju tvornice celuloze kapaciteta 185.000 tona godišnje i tvornice papira kapaciteta 440.000 tona godišnje te gradnju geotermalne elektrane snage 10 MW i bioelektrane snage 15 MW.

- U Vukovarsko-srijemskoj županiji, u općini Trpinja, 12 kilometara od grada Vukovara, riječ je o projektu i bioplinskog postrojenja “Trpinja I). Cilj projekta je gradnja postrojenje snage 1 MW. Postrojenje će u prvim godinama rada većinom pokretati stajski gnoj i kukuruzna silaža, a s odmakom od prvih godina rada postrojenje bi postupno prešlo na korištenje ostataka iz prehrambeno-prerađivačke industrije. Dobavljači sirovina ponajprije će biti lokalni poljoprivrednici čije se poljoprivredne površine nalaze u neposrednoj okolici lokacije postrojenja. Sirovina će u bioplinskom postrojenju fermentirati, a do godišnjeg doba za iznošenje gnojiva bit će skladištena u dva konačna skladišta.

Tekući fermentirani supstrat isporučivat će se poljoprivrednicima s kojima je prethodno sklopljen ugovor o dobavi stajskog gnoja i kukuruzne silaže. Poljoprivrednici će ga iz krajnjih spremnika uzimati cisternama i kao visoko vrijedno gnojivo koristiti na svojim poljoprivrednim površinama. Dobiveni bioplin pretvarat će u električnu i toplinsku energiju koja će se prodavati lokalnom poduzeću za opskrbu električnom energijom (HEP). Toplinska energija koristit će se kao procesna energija za bioplinsko postrojenje, a višak topline koristit će se za grijanje vlastitih prostorija, stoji u opisu projekta.

U ovoj županiji realizirat će se i projekt Županijska luka Ilok gdje je planirana gradnja vertikalne obale u dužini od 240 metara s terminalom za pretovar paletiranih opekarskih proizvoda i terminalom za prekrcaj naftnih derivata. Treći je projekt Dogradnja i rekonstrukcija infrastrukture luke Vukovar - Nova luka Istok. Cilj je postizanje visoke kvalitete lučkih usluga i konkurentnosti Luke Vukovar na međunarodnom tržištu. “U prvoj fazi projekta planirana je gradnja terminala za rasute terete, terminala za komadne terete, višenamjenskog terminala, manipulativnih površina, otvorenih skladišnih površina, željezničke infrastrukuture te prometnica unutar planiranog zahvata. Druga faza projekta trebala bi se realizirati u slučaju prolaska kanala Dunav-Sava, a predviđa gradnju zatvorenog skladišta, administrativne zgrade te rekonstrukciju kolodvora Vukovar”, pojašnjava se u projektu.