Suprotno predodžbama, visoko obrazovanje u Hrvatskoj nije besplatno. Kako pokazuju podaci Državnog ureda za reviziju, neki su fakulteti zaradili i više od deset milijuna kuna u jednoj godini samo od školarina, a broj studenata koji plaćaju školarine već godinama je u porastu.

Istovremeno su znatno porasli i troškovi života u Hrvatskoj. Tako danas, prema Eurostatu, troškovi života po semestru akademske godine, bez školarina, iznose gotovo 13.000 kuna, odnosno gotovo 26.000 kuna po akademskoj godini. Uz to, Hrvatska je zemlja s iznimno niskim udjelom studentske populacije koja ima smještaj u studentskim domovima pa studenti imaju povećane troškove stanovanja u vrijeme studija ako se ne školuju u svome gradu. Primjera radi, 70.000 studenata Sveučilišta u Zagrebu može računati na samo 7500 kreveta u studentskim domovima.

- Ovakve okolnosti prisiljavaju studente da participiraju na tržištu kao jeftina i lako zamjenjiva radna snaga. Pritom ti novozaposleni studenti postaju prekarni radnici, bez uobičajenih radnih prava i potpuno ovisni o dobroj volji poslodavaca, koji nerijetko odbijaju čak i isplatiti plaću. Rješenja za ovakvu situaciju postoje, a počinju uspostavom bolje regulacije studentskog i učeničkog rada, međutim, završavaju tek znatnim povećanjem ulaganja u obrazovanje - upozorili su u povodu Međunarodnog dana mladih iz Mreže mladih Hrvatske.

Ana Ćuća, iz Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kazala je kako se uza sve navedene probleme mladi suočavaju i s rizikom od socijalne isključenosti koja nadilazi samo tržište rada, a koja se očituje u nejednakoj primjeni temeljnih prava prema različitim društvenim skupinama. “Mladi koji su izbjeglice, romskog podrijetla, mladi izišli iz sustava alternativne skrbi, mladi s invaliditetom i mladi koji su počinitelji kaznenih djela svakodnevno se bore s diskriminacijom vlastite okoline, koja je ojačana samim sustavom, koji neadekvatno prepoznaje njihove potrebe i njihov težak položaj. Mjere aktivne politike zapošljavanja trebale bi biti usmjerene upravo na te osobe, koje su teže zapošljive zbog prepreka s kojima se suočavaju na tržištu rada”, rekla je.

Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, pozvao je nositelje političke vlasti da prihvate mlade kao aktivne aktere u društvu jer mladi imaju znanje, želju i volju i zbog toga trebaju biti oni koji govore, a ne samo oni o kojima se govori. Zato je pozvao sve građane da se pridruže kampanji “Vrijedim više“, koja za cilj ima utjecati na politike zapošljavanja mladih, konkretno, ukidanje SOR-a i vraćanje pripravništva. Osim toga, najavljen je i prosvjed prvog dana jesenske sjednice zasjedanja Sabora, kada će se poslati poruka da mladi zaslužuju kvalitetne i sigurne poslove koji bi im omogućili dostojanstven život.

Mreža mladih Hrvatske, u suradnji s partnerima, već dugo upozorava na probleme sa stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) - od problema sa samim funkcioniranjem te mjere, iskorištavanjem mladih od poslodavaca, isključivanjem s tržišta osoba starijih od 30 godina u zvanju u kojem su se obrazovali do nedopustivo niskih naknada koje nisu ni približno dovoljne za dostojanstven, a kamoli samostalan život.