Umor, iscrpljenost, mučnina, nadraženost očiju, glavobolja, nadražajni kašalj, svrbež kože, manjak koncentracije, depresivno raspoloženje i promjena osjeta mirisa simptomi su izazvani tzv. sindromom bolesne zgrade. Riječ je o skupu raznolikih zdravstvenih tegoba povezanih s boravkom u zgradama u kojima živimo ili radimo. Također, simptomi se poboljšavaju ili nestaju nakon što oboljeli napusti zgradu za, primjerice, vrijeme godišnjeg odmora. Oni su uobičajeni za različita zdravstvena stanja, a za postavljanje dijagnoze važna je rasprostranjenost simptoma među osobama koje borave u određenoj zgradi i povezanost s vremenom koje se provodi u njoj, kao i to da simptomi prestaju kada se napusti zgrada.

Sindrom bolesne zgrade 1984. godine priznala je i Svjetska zdravstvena organizacija. Tada su izvijestili da 30 posto novih ili obnovljenih zgrada izaziva zdravstvene smetnje korisnicima. Neki od toksina koje ispuštaju vozila s ulice ulaze u zgradu u sustav grijanja i klimatizacije, a onda se miješaju s otprije prisutnim toksinima i stvaraju nepodnošljivu smjesu.

Sindrom je najčešće prisutan u poslovnim zgradama novije gradnje, knjižnicama, vrtićima, školama, čekaonicama i općenito prostorima u kojima se okuplja veći broj ljudi te u zgradama s klimatizacijskim sustavom. Osobito su rizične zgrade u industrijskom okolišu, neadekvatno građene zgrade, kao i one u kojima se nedovoljno održava sustav za grijanje i ventilacija.

Najčešći je uzrok smetnji kvaliteta zraka, koja je direktno povezana s klimatizacijom prostora. Kod ovog sindroma bolesnik je zgrada u kojoj ljudi borave, a njihove smetnje tek su posljedica stanja zgrade. Liječenjem smetnji stanara ne uklanja se glavni uzrok. Promjena u samoj zgradi u kojoj se boravi jedino je rješenje – zrak, svjetlo, voda, raspored prostorija i radnog prostora moraju se prilagoditi čovjeku. U slučaju da to nije moguće, preseljenje u bolje organiziranu zgradu jedino je rješenje.

U Italiji je utvrđeno da u klimatiziranim uredima 30 posto zaposlenih ima očne smetnje, u usporedbi sa samo 15 posto u prirodno zračenim uredima. U Francuskoj je u oboljelih gotovo za 50 posto pala učestalost simptoma sindroma bolesnih zgrada (SBS - Sick Building Syndrome) nakon preseljenja u bolje klimatiziranu poslovnu zgradu i produktivnost se povećala za 11 posto.

Od posljedica ovog sindroma češće pate žene nego muškarci, što je posljedica veće brojnosti žena u zanimanjima koja se odvijaju u uredima. Sindrom bolesne zgrade može prerasti u teže stanje i u tom slučaju tegobe unutar zgrade ostaju i nakon izlaska iz zgrade.

Iako od simptoma SBS nitko izravno ne umire, njihovo dugotrajno kumuliranje itekako može narušiti zdravlje pojedinca, zajednice i bitno smanjiti produktivnost. Primjerice, u Kanadi je zabilježena 11 posto veća radna produktivnost u bolje klimatiziranim prostorima. U klimatiziranom zraku najvažniji fizički parametri su protok, temperatura i vlažnost. Također, čimbenici zgrade od bitnog utjecaja na zdravlje su oblik i jačina osvjetljenja, opskrba i kvaliteta vode za piće te odvod otpadnih tvari. Od posebne važnosti za osjećaj ugodnosti, a time i za zdravlje, odnosno produktivnost zaposlenih jest i razina buke. J.Kn.