Regija
ŽITNICA NESTAJE

Samo je u pet općina u Slavoniji više rođene djece nego umrlih osoba
Objavljeno 12. kolovoza, 2017.

ĐAKOVO

Samo pet općina istočno od zagrebačkog prstena – Strizivojna u đakovačkom, Sikirevci u brodskom, Voćin u slatinskom, te Vođinci i Andrijaševci u vinkovačkom kraju, ima više rođenih nego umrlih.

Egzodus

Iznimka su u crnim demografskim prilikama koje nas čine sve malobrojnijom nacijom, a čemu pridonosi i masovno iseljavanje. Demograf Stjepan Šterc tvrdi da je Slavonija najpogođenija time.

– Na Slavoniju se računalo u planskim dokumentima kao veliku žitnicu, a bez koncepta doživjela je potpuni egzodus. Naša slavna žitnica nestaje, sveopći je prirodni pad stanovništva - kaže Šterc.

U RH je ukupno 556 gradova i općina, a više rođenih nego umrlih u zadnjih šest godina ima ih samo 50. Znači, odumiru nam sve županije i 90 posto gradova i općina. Tih 50 sredina s pozitivnim trendom većinom su oko Zagreba, u Dalmaciji i Međimurju, a svega pet oaza u Slavoniji bolno podsjeća da ona već dugo više nije obećana zemlja. Koji je njihov recept? Nema tu nekog mudrovanja, sažetak je njihovih načelnika, nego infrastrukturnom i proračunskom politikom, iako su to mali budžeti, vlastitu sredinu učiniti mjestom ugodnim za život. Iseljavanja nisu zaobišla ni njih, no, kažu, još uvijek ne narušavaju odnos više rođenih nego umrlih.

Novi načelnik Strizivojne Josip Jakobović (NL) taj trend povezuje s dobrim geograskim položajem.

– Blizu smo Đakova, Broda, Vinkovaca, Osijeka... Imamo veliku zaposlenost koju omogućuje pilana Strizivojna-Hrast, ĐĐ, dosta ljudi radi u Đakovu, Osijeku, Vinkovcima... U svakoj generaciji u OŠ imamo po dva odjeljenja, ukupno 16 razreda. Odluka je da dosadašnjih 1000 kuna naknade za novorođenčad dignemo za 2000 do 3000 kuna, no zasad povoljnije uvjete gradnje i kupnje zemljišta za mlade obitelji nemamo, pa nam je to plan. Jeftino iznajmljujemo i društveni dom. To je sitnica, no sve to čini uvjete života u jednoj sredini - kaže Jakobović. Prema zadnjem popisu općina je imala 2525 stanovnika, no Jakobović ocjenjuje da je taj broj u međuvremenu pao. U općini Voćin prirodni prirast “drže” Hrvati s Kosova doseljeni uglavnom 1992. iz Letnice.

Stil života

– Mnogo djece stil je života, stav da se tako slavi život. Donedavno su Hrvati s Kosova imali po četvero, petero djece, a sada uglavnom troje - kaže HDZ-ov načelnik Predrag Filić. Hrvati s Kosova čine do 70 posto stanovništva općine, u nekim naseljima i sto posto. Općina obuhvaća čak 295 četvornih kilometara s 24 naselja, a izvorni proračun joj je samo dva milijuna kuna.

– Naša politika je da (su)financiranjem pratimo djecu od malih nogu do završetka fakulteta – kroz sufinanciranje vrtića, predškole, školskog prijevoza i dr. Država je dosta dala za obnovu i stambeno zbrinjavanje - kaže Filić.

- Ugodno smo mjesto za život, dosta smo napravili i nekako se pojavio trend više rođenih nego umrlih. Dosta je obitelji s troje djece, blizu smo Vinkovaca. Donijeli smo odluku koja stupa na snagu 1. siječnja 2018. kojom pomažemo obiteljima s više djece tako da se za prvo i drugo dijete dobiva 2000, za treće 4000, za četvrto 8000, a za peto, šesto... 16.000 kuna. Komunalije su najjeftinije u okruženju, idemo u smjeru povoljnog osiguravanja zemljišta za mlade obitelji, radimo na sportskoj i drugoj infrastrukturi. Imamo pilanu na kojoj radi oko 100 ljudi, tu je i zadruga Vinkovačka šparoga u kojoj od ožujka do kolovoza radi 50-ak žena. Iseljavanje je kod nas nešto manje, a upravo radimo i popis iseljenih; očekivanja su da ih je oko 120, dok je ukupan broj stanovnika u dva naselja 4200 - kaže načelnik Andrijaševaca Damir Dekanić (HDZ).

Ni u Vođincima nisu iznenađeni što pripadaju rijetkim općinama s više rođenih.

– Djecu sufinanciramo od rođenja do srednje škole. Za rođenje prvog djeteta dajemo 3000, za drugo 5000 kuna. Sufinanciramo vrtić, prijevoz učenika u osnovnu i srednju školu. Komunalije su nam minimalne, kuna po kubiku, uređena nam je infrastruktura. Ima iseljavanja, kao i drugdje, neki s razlogom, neki bez razloga. Gravitiramo Vinkovcima, dobra je prometna povezanost, ni Đakovo nije daleko, Osijek također. Dosta ljudi radi u Spačvi. Na 1966 stanovnika 100 je nezaposlenih - kaže načelnik Martin Kordić (HKS) koji za idući proračun najavljuje plan sufinanciranja gradnje kuće za mlade obitelji. Na žalost, Strizivojna će ove godine prekinuti dobar niz - 2017. završit će s više umrlih...

Suzana ŽUPAN

recept

PAMETNA OPĆINSKA POLITIKA

Blace isparcelirati

Prostor nekadašnjeg Prognaničkog naselja Blace Općina Andrijaševci želi od države dobiti u vlasništvo, parcelirati i parcele podijeliti mladim obiteljima, ovisno o, kaže načelnik Damir Dekanić, njihovom socijalnom statusu, broju djece... “. Zauzvrat, oni bi parcele morali privesti svrsi i ne prodavati. Bili smo jako dosadni godinama dok nismo uspjeli doći do toga da nam se isfinancira taj projekt, pa je prostor uređen, s idejom da se ispacelira za mlade obitelji”, kaže Dekanić.

Više rođenih nego umrlih, u sredini neženje

Novi sikirevački načelnik Josip Nikolić (NL) i njegov tim, kaže, tek trebaju ponuditi stanovnicima Sikirevaca i Jaruga, a ukupno ih je 2476, razloge da ne iseljavaju, i to sa skromnim proračunom od dva milijuna kuna. “Ovdje pozitivan trend drže šokačke obitelji koje nemaju manje od četvero djece. Istina, Općina isplaćuje po novorođenčetu 1000 kuna, no ne bih rekao da je to razlog za više rođenih nego umrlih. Ne možemo se podičiti ni nekom zaposlenošću, prije je Đuro Đaković bio glavni, sada u njemu ne radi mnogo ljudi. U prvom razredu bude oko 25-ero djece, no prije smo imali i po dva razreda prvašića”, kaže Nikolić, koji za Sikirevce kaže da imaju problem neženja koji su prešli (i) 50. “Ima ih bar 30”, dodaje Nikolić.

Najava demografskog sloma

Demograf Stjepan Šterc kaže kako ni jedan grad u Slavoniji nema prirodni rast stanovništva. “Čak i imigracijske sredine unutar regije imaju prirodni pad, a to je najava demografskog sloma. Apsolutno se ništa ne čini. Sve što Slavonija ima kao potencijal nije valorizirano, a bit će još manje, jer nestaje stanovništvo. Zar nije ona idealna za koncept OPG-ova i slično koji bi zadržavali stanovništvo, a ne ju pokrili velikim kombinatima koji su ušli u Agrokor”, kaže Šterc. Ocjenjuje kako lokalne sredine bez nacionalnih mjera vrlo malo mogu učiniti. “Ovo je strateško pitanje osptanka RH, no mi nemamo kompetenciju upravljanja Hrvatskom”, dodaje Šterc.

Možda ste propustili...