Objavljeno 11. kolovoza, 2017.
APZ nije imala dovoljno zaposlenika da bi pokrili svu RH pa se na natječaje čekalo više od dvije godine, a JLS najbolje zna problematiku s terena
Nakon četiri godine, otkako je država posao dodjele državnog zemljišta uzela 'pod svoje', stavivši taj golemi posao u ruke Agenciji za poljoprivredno zemljište (APZ) koja sama sve to nije mogla stizati, država raspolaganje svojom zemljom vraća općinama i gradovima.
Osnovna je to poruka Prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je Vlada prihvatila na sjednici u Kninu, a prihvaćanje zakona u Saboru očekuje se na jesen. Prema podacima APZ-a, u RH je 808.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta. Nakon neuspjelog eksperimenta – ostali su jedino doista simbolični rezultati raspolaganja zemljištem. centralizacija toga posla u Zagrebu, u APZ-u se pokazala neučinkovitom jer je, unatoč velikom interesu poljoprivrednika APZ uspio dati samo manji dio površina u zakup.
Od 2014. do 2016. oni su tražili 103.000 ha u zakup, a APZ je uspio zaključiti ugovore za 10.000 ha, ni desetinu od traženoga. Državna revizija u izvješću navodi kako je APZ uglavnom raspolagala državnim zemljištem kroz ugovore o privremenom korištenju - na rok do pet godina, što je trebala biti mjera u iznimnim situacijama, a ne pravilo. APZ je raspisao natječaje za zakup za samo 17.480 ha, od čega je samo dio završen sklapanjem ugovora o zakupu. U općini Semeljci spremni su za povratak tog posla. Načelnik Grga Lončarević kaže kako se događa ono što je JLS i očekivao. – Dogodilo se da se u mali broj ljudi koncentrirala moć odlučivanja gdje su se dogodile vrlo problematične stvari, naime, zemlju su davali na temelju izjave dva svjedoka, upisom u ARKOD, stočarima na osnovu zahtjeva, pa se događalo da stočar iz Koritne dobije zemlju u Lici. Pokazalo se da u APZ-u nisu upoznati sa svom problematikom - kaže Lončarević.
Zakup na 25 godina
- Stoga se raspolaganje vraća na lokalnu razinu koja će zasigurno bolje i brže raspisivati natječaje za zakup. APZ nije imala dovoljno zaposlenika da bi pokrili svu RH pa se na natječaje čekalo više od dvije godine, a JLS najbolje zna problematiku s terena. Očekuje se veća učinkovitost i kontrola nad raspolaganjem te povećanje obradive poljoprivredne površine - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Temelj raspolaganja su programi raspolaganja koje donosi JLS i Grad Zagreb, uz mišljenje županije i suglasnost APZ-a. Ako ga JLS ne donese, tada ga donosi županija na trošak proračuna te JLS.
- Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem putem javnog natječaja provodi JLS uz prethodno mišljenje županije i suglasnost APZ-a (zakup, zakup zajedničkih pašnjaka i prodaja). Predviđen je zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. U zakup se može dati i privatno obraslo neobrađeno zemljište na pet godina, ako su vlasnici nedostupni/nepoznatog boravišta, a ne održava se i kao takvo nije pogodno za obradu - ističu u Ministarstvu.
Za povratak raspolaganja na lokalnu razinu spremni su i u Gradu Đakovu čiji se tzv. 'mali natječaj' našao u ovom prijelaznom razdoblju.
–'Mali natječaj' još uvijek stoji u ladicama Agencije, a prema riječima ministra Tolušića, neće se završiti prema starom, nego prema novom zakonu, najavljuje poljoprivrednicima gradonačelnik Marin Mandarić. U općini Trnava na stvar gledaju, kažu, i s dobre i s loše strane. – Dobro je što ćemo mi, koji najbolje znamo o stanju na terenu, imati opet uvid u taj posao. S druge strane golem je to posao u kojem ne možeš udovoljiti svima - kaže načelnica Irena Mikić Brezina.
Prioritet stočari
U kontinentalnim županijama na prodaju idu parcele do 10, u priobalju i na otocima do 1 ha. Uveden je i limit koliko svako gospodarstvo može kupiti državne zemlje, na kontinentu je 50, u priobalju i otocima pet ha, a ne smiju se otuđiti 10 godina. U prodaju ne ide poljoprivredno zemljište koje graniči s građevnim zonama. Prvi u prioritetu kod zakupa su stočari i to oni koji s obzirom na broj stoke nemaju dovoljno ha. Ako su ponuđene površine veće ne cijepaju se, a zakupac se obvezuje u roku dvije godine imati broj grla sukladno novim površinama. Zakon kod zakupa prednost daje OPG-ima, obrtima, malim i mikropravnim osobama ekonomske veličine 8000-100.000 eura, a u drugi plan stavlja samoopskrbna gospodarstva i velike tvrtke. Uvodi se i domicilnost - ne može zemlju u Slavoniji dobiti poljoprivrednik s juga i obrnuto. Boduje i mlade poljoprivrednike, vlasnike gospodarstva, koji u trenutku podnošenja ponude na natječaj nisu napunili 41 godinu. Sredstva od zakupa, prodaje…, prihod su proračuna JLS-a i Grada Zagreba. Njima pripada 65 %, Proračunu RH 25 %, a županiji 10 %. Semeljci nestrpljivo očekuju vraćanje raspolaganja, a da se, kaže Lončarević, prekine trenutačni vakuum. – I ministru smo pisali da imamo šest tehnoloških cjelina za koje nije plaćan zakup pa su ugovori raskinuti i sudske presude donesene. No, u tom vakuumu ljudi i dalje rade, jer im nije imao tko uzeti tu zemlju i raspisati novi natječaj, upozorava Lončarević na aktualne boljke s terena u međurazdoblju.
Suzana ŽUPAN
DORH se vraća u igru
U posao oko raspodjele zemljišta ponovno se vraća DORH kao kontrolni mehanizam koji će davati suglasnost na sve nacrte ugovora. Raspolaganje državnim zemljištem nadzirat će i županija te APZ. Predviđeno je da su ugovori o zakupu i prodaji ovršne isprave. Tvrtke koje su stečaju, ili ih preuzme neka druga tvrtka, a koje imaju državno zemljište u zakupu/koncesiji, do isteka zakupa moraju se pridržavati proizvodnje utvrđene u gospodarskom programu na temelju kojeg je zakup odobren, istekom zakupa/koncesije nema automatizma obnove ugovora, obvezna suglasnost Ministarstva. Novac/zakupnina čeka vlasnika pet godina, ako se ne javi sredstva postaju prihod lokalnog/državnog proračuna uz izričito namjensko trošenje za okrupnjavanje/komasaciju i sl.
Tolušić: Očekujemo odgovornost
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ocjenjuje da se dosadašnje raspolaganje državnim zemljištem pokazalo se totalno neučinkovito.
- Od silnih stotina tisuća hektara koje se obećavalo dati poljoprivrednicima dat je tek djelić i zato raspolaganje vraćamo općinama i gradovima koji najbolje poznaju potrebe svojih poljoprivrednika i dobro znaju tko je poljoprivrednika, a tko lovac na poticaje. Svima onima koji se boje tzv. lokalnih šerifa, poručujem da će svaka odluka o zakupu morati proći tri razine kontrole – županiju, APZ i DORH. Donosimo zakon kojim dajemo općinama i gradovima zemlju u njihove ruke i očekujemo odgovorno raspolaganje na korist svih, i poljoprivrednika, jedinica lokalne samouprave, županija i same države. Svim malim općinama koje se boje kako će same napraviti programe raspolaganja, poručujem da ću dogovoriti sa županima da im se pomogne u tome, a tu su uvijek i djelatnici Agencije koji mogu pomoći savjetom - poručuje Tolušić.
Zapušteno privesti svrsi
Zakon previđa i izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji u zakup ili prodaju, što će zasigurno dovesti do povećanja obradivog poljoprivrednog zemljišta, posebice u JLS-u koji nemaju raspoloživog poljoprivrednog zemljišta. Svaki JLS može u programu raspolaganja ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, time se želi spriječiti da mali broj gospodarstava dobije većinu raspoloživog zemljišta, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
neučinkovito
APZ NIJE RIJEŠILA NI 10 POSTO ZAHTJEVA