Objavljeno 11. kolovoza, 2017.
Danas stvari mnogo bolje izgledaju, bar na razini EU-a
Prošlo je točno deset godina od početka globalne financijske krize koja je gurnula Europsku uniju u najtežu recesiju u njenoj šest desetljeća dugoj povijesti. Dana 9. kolovoza 2007. godine, BNP Paribas je prva od vodećih banaka u Europi priznala probleme zbog svoje izloženosti tržištu rizičnih hipotekarnih kredita u SAD-u i tu je sve počelo.
Urušavala su se tijekom krize najjača svjetska gospodarstva, zatvarali su se milijuni radnih mjesta, padala je potrošnja..., a svega toga nije bila pošteđena ni Hrvatska. Čak štoviše, kriza je ovdje trajala mnogo duže nego u drugim zemljama.
Iako kriza nije počela u Europi, institucije EU-a i zemlje članice morale su djelovati odlučno kako bi umanjile njene efekte i ispravile slabosti Ekonomske i monetarne unije. Sve to dalo je rezultate i danas ekonomija EU-a raste petu uzastopnu godinu, nezaposlenost je najmanja od 2008, banke su jače, investicije rastu, a javne financije država u boljem su stanju. Pomaci se konačno vide i u Hrvatskoj, no čini se da je šteta nepopravljiva. Kriza je ostavila dubok trag i Hrvatska svoje ekonomsko preživljavanje i izbjegavanje bankrota može zahvaliti isključivo uspješnom turizmu. U nas se kriza krajem 2008. manifestirala prvotno zaustavljanjem gospodarskog rasta, zatim smanjenjem proizvodnje i potrošnje, te naposljetku padom BDP-a od čak 5,8 posto.
Pad 2009.
Tijekom 2009. i 2010. došlo je do pada realne potrošnje kućanstva od gotovo deset posto, a iste godine došlo je do smanjenja zaposlenosti u Hrvatskoj za 4,1 posto, odnosno nestalo je svako dvadeset i peto radno mjesto. Uoči i u tim prvim godinama krize Hrvatsku su vodili “vizionari”. U predizbornoj kampanji 2007. godine premijer Ivo Sanader izjavio je da “nema nikakve šanse da upadnemo u financijsku krizu”. U predizbornoj kampanji 2011. premijerka Jadranka Kosor objavljuje kako će “ovo definitivno biti godina u kojoj smo izišli iz krize”. Nije bilo uopće važno što su analitičari, gospodarstvenici, ekonomisti..., poručivali Sanaderu kako će svjetska kriza pokositi Hrvatsku. Dok premijer nije sindikatima u povjerenju rekao da smo “u banani”, a pred poduzetnicima izjavio kako si “u ovakvim vremenima krize ne možemo priuštiti luksuz bez razmišljanja o budućnosti”, te da je “potrebno podnijeti određene žrtve kako bismo izišli iz krize”, Hrvatska kao da je živjela u nekom drugom svemiru. A čim je kriza službeno stigla, Sanader je dao ostavku. Shvatio je valjda da to nije za njega, a bilo je u priči i ponešto kriminala.
Danas pak stvari mnogo bolje izgledaju, bar na razini EU-a.
- Iako razvoj u posljednje vrijeme ohrabruje, još dosta toga treba učiniti da bi se prevazišle posljedice godina krize. EU je radila na regulaciji financijskog sektora i unaprjeđenju ekonomske uprave, uspostavljanju zaštite financija u zoni eura, jačanju javnih financija članica, poticanju investicija i strukturnih reformi, povećanju mogućnosti financijskih institucija za borbu protiv budućih kriza, podsjećaju u Europskoj komisiji.
Nakon tog 9. kolovoza 2007., u godinama koje su slijedile ono što je na početku bila financijska kriza pretvorilo se u bankarsku i dužničku krizu i nepovoljno je utjecalo na realni sektor ekonomije. EU je ušla u najtežu krizu u svojoj povijesti koja je nanijela velike štete građanima, tvrtkama i gospodarstvima zemalja. Danas je oporavak europske ekonomije održiv, nezaposlenost pada, broj članica zone eura povećan je s 12 na 19, a euro je danas druga po značaju valuta u svijetu.
Napredak EU-a
Od osam članica koje su tijekom krize tražile i dobile financijsku pomoć, u programu je još samo Grčka, i to do sredine 2018. Također, sada samo tri članice pod tzv. procedurom zbog prevelikog deficita prema 24 zemlje usred krize. Iz te je procedure nedavno izišla i Hrvatska zahvaljujući činjenici da je deficit spustila na 0,8 posto BDP-a u 2016. godini. To je ispod referentne stope od tri posto BDP-a i preporučenog cilja za tu godinu od 2,7 posto BDP-a. “Predviđeno je da deficit bude održiv ispod tri posto, s obzirom na to da je ciljani deficit predviđen na razini od 1,1 posto BDP-a za 2017. i 0,9 posto za 2018. godinu”, navela je Europska komisija.
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis ocijenio je da se zahvaljujući odlučnom političkom odgovoru na krizu ekonomija EU snažno oporavlja, a EMU je jači nego ikada. “Moramo samo nadograditi taj napredak, kompletirati financijsku uniju, reformirati naše ekonomije kako bi potaknuli konvergenciju, inkluziju i otpornost, i očuvati održive javne financije”, rekao je Dombrovskis. Europski povjerenik zadužen za ekonomske poslove, pristojbe i carine Pierre Moscovici istaknuo je da se deset godna od početka krize oporavak europske ekonomije učvrstio i prošrio i da EU mora iskoristiti taj pozitivan trenutak i završiti reformu Europske monetarne unije.
Eduard SOUDIL
U STUDENOME 2008. SANADER JE NARODU PRIZNAO - “U BANANI SMO”
l STUDENI 2008. – Dok se svijetom širi najveća financijska kriza od Velike depresije 1930-ih, premijer Ivo Sanader na sastanku sa sindikatima prvi put priznaje da su proračun i gospodarstvo u problemima. “Visimo o niti”, rekao je Sanader, pozvavši socijalne partnere na dogovor, jer je država, dodao je, “u banani”.
l SIJEČANJ 2009. – Premda najveća globalna gospodarstva uranjaju u recesiju, a pod pritiskom je i hrvatsko, premijer tvrdi da Hrvatska nije u recesiji.
VELJAČA 2009. – Nakon rekordnog pada industrijske proizvodnje, potrošnje i izvoza, ekonomisti traže uvođenje hitnih antirecesijskih mjera i oštro smanjenje proračuna, jer bi, kažu, kriza mogla potrajati cijelo desetljeće. Ministar financija Ivan Šuker, pak, tvrdi: “Nitko ne govori o desetljeću, svi stručnjaci drže kako će 2010. krenuti oporavak”.
l OŽUJAK 2009. – Vlada donosi “rebalans istine”, kojim smanjuje proračunske prihode i rashode. Premijer Sanader poručuje da je gospodarska kriza izbacila na površinu spoznaju da je potrebno raditi na novoj paradigmi kapitalizma. “Oni koji zarađuju u dobrim vremenima, moraju danas, kada su vremena loša, snositi dio tereta i vratiti društvu dio profita”, kazao je Sanader, nakon što mu je HDZ kupio novi luksuzni BMW.
l TRAVANJ 2009. – Dio stručne javnosti predlaže da se Hrvatska obrati Međunarodnom monetarnom fondu, no vlasti to odbacuju, a guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski poručuje: “Iako će gospodarstvo u ovoj godini pasti četiri posto, Hrvatskoj, zbog stabilnog financijskog sustava, neće trebati pomoć MMF-a”.
l LIPANJ 2009. – Državni zavod za statistiku objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju potonuo za 6,7 posto.
l SRPANJ 2009. – Sanader daje ostavku na mjesto predsjednika Vlade i HDZ-a, a zamjenjuje ga Jadranka Kosor. Pod hitno se donosi novi rebalans proračuna kojim se uvodi krizni porez od 4 posto i povećava PDV kako bi se povećali državni prihodi.
l KOLOVOZ 2009. – DZS objavljuje da je BDP u drugom tromjesečju pao za 6,9 posto na godišnjoj razini.
l STUDENI 2009. – DZS objavljuje da je BDP u trećem tromjesečju pao za 5,7 posto na godišnjoj razini. Vlada donosi proračun za 2010. u kojemu predviđa rast gospodarstva od 0,5 posto i, u skladu s time, planira povećanje prihoda..., rast gospodarstva čekali smo nakon toga još godinama.
Financijska kriza vrlo se brzo pretvorila u bankarsku i dužničku krizu