14. kolovoza obljetnica razmjene logoraša
Objavljeno 11. kolovoza, 2017.
Dan sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj obilježava se 14. kolovoza, a kao spomen na veliku razmjenu hrvatskih i srpskih zarobljenika koja se zbila toga dana 1992. godine kod Nemetina, nedaleko od Osijeka.
Ove godine, kaže Damir Buljević, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih konventracijskih logora - Podružnice Županije osječko–baranjske, kaže kako će 14. kolovoza, u 12 sati, biti okupljanje kod spomen-obilježja na mjestu razmjene i posveta spomen-obilježja u Nemetinu. A u Vukovaru će se, u povodu 25. godišnjice na posljednju razmjenu zarobljenika u Nemetinu, održati svečana akademija u Hrvatskom domu u 10 sati.
Damir Buljević kaže kako se akademija održava pod pokroviteljstvom Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije. Nakon akademije sudionici će se uputiti prema Nemetinu gdje će biti održana molitva, a u 13 sati je druženje uz ručak na stadionu HNK Radnički u Vukovaru.
- Prigoda je ovo da se kao i svake godine prisjetimo razmjene koja se dogodila nakon pregovora obje strane u Budimpešti. Toga je dana, prema načelu svi za sve, iz srbijanskih logora oslobođeno 714 hrvatska branitelja i civila. Na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i okupiranih dijelova Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. god. nalazilo se 64 logora i zatvora za koje se zna lokacija (od toga ih je 30 bilo na području okupirane Hrvatske), a u koje su bili odvođeni i svakodnevno mučeni i ponižavani hrvatski branitelji, ali i drugi civili, među kojima je bilo i mnogo žena, staraca i djece. Neki od logora bili su u ovim mjestima: Stajićevo, Begejci, VIZ Beograd, Novi Sad, Sombor, Šid, Srijemska Mitrovica, Niš, Borovo Selo, Dalj, Darda, Jagodnjak, Vukovar, Ovčara, Negoslavci, Stara Gradiška, Knin, Glina, Okučani, Banja Luka, Manjača, Zenica itd. - priča predsjednik Damir Buljević. D. Pejić
KROZ LOGORE PROŠLO 30.000 OSOBA
Buljević dodaje kako je, prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kroz koncentracijske logore tijekom Domovinskog rata prošlo više od 30.000 osoba (od toga 3000 žena i 500 djece). “Od tog broja izravno je ubijeno ili podleglo posljedicama zlostavljanja i mučenja oko 300 osoba, a oko 2500 osoba nije ni stiglo u logor, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli od posljedica maltretiranja. Najmlađa ubijena osoba u srpskim koncentracijskim logorima imala je svega šest mjeseci, a najstarija 104 godine. Zarobljenike se mučilo i fizički i psihički, a osim svakodnevnih oblika premlaćivanja lancima, kundacima, kolcima, željeznim šipkama i na druge načine, mnogi su – i to osobe oba spola – bili neljudski učestalo silovani. Najmlađa osoba koja je bila silovana bila je djevojčica od svega pet godina, a najstarija žena imala je 80 godina. Iz 64 logora razmijenjeno je ukupno 7666 hrvatskih branitelja i civila, dok se za 804 zatočenika ne zna mjesto zatočenja”, kaže Buljević.