U 2017. za Robne zalihe 10 milijuna manje nego lani
Objavljeno 9. kolovoza, 2017.
Država je za krizne situacije poput ratnog stanja, prirodnih katastrofa – poplava, suša, potresa i drugih kriznih stanja spremna, moglo bi se reći, onoliko koliko su joj spremne Robne zalihe.
Podsjetimo samo na kraj 2015. i izbjegličku krizu na vrhuncu koja je tresla i Hrvatsku, kao i druge zemlje na balkanskoj ruti. Bio je to jedan od najvećih izazova za ovaj sektor, kada se intenzivno opskrbljivalo prihvatne centre po Slavoniji. U samo dva rujanska dana isporučeno je 900 poljskih ležajeva, po 1550 vreća za spavanje i deka, 140 velikih šatora, osam kontejnera za rad kriznog stožera i ambulante u Belom Manastiru te četiri višenamjenske autocisterne za opskrbu izbjegličkih naselja pitkom vodom, 20 tona ribljih konzervi, 14 tona pašteta, devst tona dvopeka, šest tona marmelade… Rame uz rame tom izazovu za Robne zalihe bila je i poplava u županjskoj Posavini, a tu su i intervencije u sušnim razdobljima kroz opskrbu stanovništva vodom. Robne rezerve svojim su cisternama, uz HV, intervenirale 2011. u pojedinim ‘presahlim’ općinama u našičkom, đakovačkom kraju poput tada ‘žedne’ općine Drenje, podsjeća općinska tajnica Valerija Filaković.
Ispit za državu
Nekad pri Ministarstvu poljoprivrede, a danas pod Ministarstvom gospodarstva, Zalihe su svojevrsni ispit za državu – njenu organiziranost u kriznim, situacijama, ispit za njeno gospodarstvo, ekonomiju uopće, poljoprivredno-prehrambenu i drugu industriju, jer je ovaj sektor veliki nabavljač roba. One su i ispit za operativnost sustava na terenu u danom trenutku. Sastoje se od poljoprivredno-prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, opreme i sredstava za spašavanje, smještaj i zbrinjavanje stanovništva, opreme i strojeva za obranu od poplava te sredstava za asanaciju.
Ta su sredstva smještena u skladištima na tajnim lokacijama. U poljoprivredno-prehrambene proizvode spadaju pšenica, kukuruz, meso, mesne i riblje konzerve, mlijeko i mliječne prerađevine, šećer, voda za piće i cjelodnevni suhi obrok. Ta roba nalazi se do trenutka potrebe kod proizvođača kod kojih je kupljena, Zalihe ju ne skladište same. Pri spomenu dijela zaliha u pšenici, predsjednik Poljoprivedne komore Matija Brlošić podsjeća na angažman Zaliha u sanaciji afere ‘nestalo žito’ koja je tresla Slavoniju i njene poljoprivrednike nakon kraha Đakovštine d.d. 2009./2010., kada su njeni silosi doslovce bili pometeni do zadnjeg zrna, a ratari ostali neisplaćeni za predani urod. U neprehrambene proizvode spadaju kontejneri za stanovanje, šatori, vreće za spavanje, poljski ležajevi, jastuci, jastučnice, deke, plahte, eurodizel, benzini, mlazna goriva, autocisterne za prijevoz vode, vatrogasna oprema, oprema i strojevi za obranu od poplava, čamci za spašavanje stanovništva i sl.
Popunjenost
- U ovome trenutku popunjenost robnih zaliha u robi je 46 % poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i 51 % neprehrambenim proizvodima i opremom za zbrinjavanje, navode u MINGO-u. Njihovo stvaranje, formiranje i korištenje uređeno je u nas Zakonom o strateškim robnim zalihama. Kako ističu u Ministarstvu gospodarstva, stvaraju se za osiguranje osnovne opskrbe u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti zemlje, u slučaju velikih prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa. Isto tako, robne zalihe mogu se koristiti i za upućivanje žurne pomoći drugim državama u slučaju katastrofa, humanitarne pomoći te u slučaju sudjelovanja snaga RH u mirovnim i humanitarnim misijama u inozemstvu.
U Ministarstvu ističu da je u 2016. izvršena nabava strateških robnih zaliha u iznosu većem od 90 milijuna, dok se u 2017. predviđa nabava robe u vrijednosti od oko 80 milijuna kuna. “Strateške robne zalihe redovito se popunjavaju. Nabava roba obavlja se postupcima sukladno Zakonu o javnoj nabavi tako da spremnost interveniranja Zaliha nikada nije upitna”, dodaju u MINGO-u.
Suzana ŽUPAN
CISTERNE ZA PRAZNE BUNARE
U općini Drenje su zadnjih godina pogađale suše, pa domaćinstva imaju problema s vodoopskrbom. Najgore je bilo 2011. “Općina je poslala dopis za pomoć DUZS-u u Zagrebu i Osijeku, u Ured tadašnje premijerke Jadranke Kosor, kao i na Ured predsjednika. Država je potom aktivirala HV i Robne zalihe koje su poslale dvije cisterne iz DVD-ova Orahovica i Valpovo i vozače. Odreagirale su na vrijeme i suradnja je bila korektna. Svako jutro došli bi po popis domaćinstava koja su prijavila potrebu za vodom, a prema kojem je cisterna iz Robnih rezervi dovozila vodu i punila bunare”, kaže tajnica Općine Drenje Valerija Filaković.
AFERA “NESTALO ŽITO”
Vlada je preko Robnih zaliha tražila način kako obeštetiti oko 2000 vjerovnika, poljoprivrednika koji su 2009. predali urod Đakovštini, a on netragom nestao. Grubom računicom, riječ je o oko 17.000 tona pšenice, pa je država preko Robnih zaliha odlučila obeštetiti ih ne novcem, nego na način da se vrijednost predane robe pretvori u kilogram pšenice koji je tada vrijedio manje od kune. “Sigurno je u silosima Đakovštine tada bio skladišten dio žita i za Robne rezerve. Akcija je išla na više mjesta u Hrvatskoj, poljoprivrednici su dobili vlasničke listove za pšenicu i namirivali se za dug. Robne zalihe intervenirale su u robi vrijednoj oko 17 milijuna kuna, no do danas nije obeštećeno još 520 poljoprivrednika. Tijekom stečaja Đakovštine d.d. bilo je odlučeno da i njihovo namirenje ide preko Robnih rezervi, no u zadnjem trenu odustalo se od toga”, kaže predsjednik HPK Matija Brlošić.
Matija Brlošić
predsjednik HPK
“U aferi 'nestalo žito' sigurno je da je u silosima Đakovštine tada bio skladišten dio za robne rezerve. Robne zalihe intervenirale su tada u robi vrijednoj približno 17 milijuna kuna, no do danas nije obeštećeno još 520 poljoprivrednika”.