Osječko-baranjsku županiju čini ukupno 42 jedinice lokalne uprave i samouprave - sedam gradova i 35 općina. Na nedavnoj se sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije pred vijećnicima našlo i izvješće o njihovom financijskom poslovanju u 2016. godini.

Uspoređujući s prethodnom godinom ukupno ostvareni prihodi svih jedinica iznosili su 861,625.342 kuna, što je za 1,29 posto rasta u odnosu na godinu prije (850 milijuna kuna u 2015.). U ovim prihodima uračunate su i različite pomoći iz državnog proračuna, pa ako se prihodi gledaju bez njih, tada je rast izvornih prihoda još veći - za tri posto (670 milijuna kuna u odnosu na 648 milijuna u 2015.).

Ukupno 32 jedinice završile su godinu s pozitivnim financijskim rezultatom i s ukupnim viškom prihoda u odnosu na rashode od 60,3 milijuna kuna. Deset jedinica je pak godinu završilo s iskazanim manjkom u iznosu od 25,7 milijuna kuna. Zapravo od 32 jedinice koje su 2016. godinu završile s pozitivnim financijskim rezultatom njih 20 ostvarilo je tekuću godinu “u plusu" dok je ostalih 12 jedinica ostvareni "minus" tekuće godine pokrilo viškovima iz prethodnih razdoblja.

Prošla godine najbolja je financijska godina za ovu županiju, nikad više gradova i općina nije poslovalo “u plusu”, primjerice 2013. godine ih bilo tek 23. Naravno godina je to i s najviše, 19, financijskih minusa. Ipak prošle godine nije ostvaren i najveći ukupni prihod, 2011. godine on je iznosio 63,4 milijuna, ali u međuvremenu je bilo nekoliko poreznih reformi koji su imali izravnog utjecaja na punjenje općinskih odnosno gradskih blagajni.

No, ono upozoravajuće je da od ukupno deset jedinica koje su imale iskazani manjak prihoda i primitaka po završetku 2016. godine, njih devet manjak imaju evidentiran i u prethodnim razdobljima.

- To upućuje na zaključak da planirani prihodi proračuna nisu bili realni, stoga se preuzete obveze nisu mogle pokriti ostvarenim prihodima, što za posljedicu ima negativan financijski rezultat kroz više godina, upozoravaju u Upravnom odjelu za javne financije, koji je za potrebe Skupštine pripremio ovaj materijal.

Iz ove konstatacije bi možda mogao biti izuzet Grad Osijek koji je prošlu godinu završio s plusom od 19,2 milijuna kuna. No, dug iz prethodnih godina od 31 milijuna i dalje ga svrstava upravo u te proračunske gubitaše.

Uz Osijek, ukupan financijski rezultat je bio negativan i u još dva grada - Donjem Miholjcu i Valpovu, te općinama Moslavina Podravska, Levanjska Varoš, Punitovci, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo i Vladislavci. Među onima koji su si za prošlu godinu mogli priuštiti najveću razliku u rashodima u odnosu na prihode bili su općina Čepin (- tri milijuna), Magadenovac (- 1,8 mil. kn) i Belišće (-1,2 mil. kn), ali su oni zbog prenesnog viška iz prošlih razdoblja u 2016. godini ostvarili ukupan pozitivni financijski rezultat.

Dvostruki minus, dakle negativno poslovanje u tekućoj 2016. godini i prenesen minus iz prošlih razdoblja bilježe Moslavina Podravska i općina Erdut.

Ostvareni proračunski prihod po stanovniku županije u 2016. godini iznosio je 2622,74 kuna, u odnosu na prošlu godinu to je pad od 5,7 posto (2781,14 kuna). Svega tri jedinice - Grad Osijek te općine Čeminac i Magadenovac premašuju taj prosjek. Prihod po stanovniku ispod tisuću kuna imalo je šest jedinica, u 2015. i 2014. godini bilo ih je pet.

Problem koji se ističe u ovom izvješću jest činjenica da postojeće zakonske odredbe, a koje se odnose na raspodjelu prihoda, stavljaju u neravnopravan položaj županije koje na svom području imaju jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja. U Osječko-baranjskoj županiji od 42 jedinice lokalne samouprave svega pet nema taj status.

- To se svakako odražava i na nenamjenski dio poreza na dohodak, budući da županijama s tih područja od ukupno naplaćenih prihoda pripada 12, umjesto 16,5 posto. Kada konkretno govorimo o našoj županiji, to je gubitak od oko 2,5 milijuna kuna - ističe se u izvješću.