Ne stišava se bura koja se ovih dana podigla u četiri zemlje regije (Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Makedoniji) zbog primjene hrvatskog Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, kao i zbog prijetnji protumjerama.

Spor u svezi s trgovinskim sporom oko kontrole većeg broja vrsta voća i povrća uvezenih iz trećih zemalja uz povećanje naknade za inspekcijski nadzor s 90 na 2000 kuna po kamionu, kako prenosi srbijanska Beta, zasad je na vrlo općenitoj razini komentirala i Europska unija. “Europska komisija još nije dobila pismo ministara četiriju zapadnobalkanskih zemalja koje traže da EK intervenira u trgovinskom sporu s Hrvatskom, ali je stajalište EU-a da sve strane trebaju poštovati obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i zemalja regije”, riječi su neimenovanog dužnosnika EU-a, no službenog stava Bruxellesa nema.

Na terenu proizvođači, Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i udruge poljoprivrednika pozdravljaju doneseni Pravilnik. Kažu, time Ministarstvo štiti domaću proizvodnju, tržište i potrošače od kemijom agresivno tretirane robe, ali, gledajući korak dalje, usmjerava i Srbiju te ostale zemlje kako da se i same okrenu ekološki prihvatljivijem tretiranju voća i povrća. Vlasnica povrtlarskog OPG-a Blaženka Škorvaga iz Punitovaca, kaže, pozdravlja potez Ministarstva, no i izražava sumnju u ustrajnost naše strane.

- Svaka čast Ministarstvu poljoprivrede na ovome, no bojim se da ćemo pod pritiskom ove četiri zemlje i najava njihovih protumjera popustiti i sve vratiti na staro. Njihova roba ne može kvalitetom parirati našoj, no mi, zbog poštovanja standarda EU-a kada je riječ o tretiranju, zaštiti povrća, a koji zahtijevaju skuplja sredstva, imamo skuplju proizvodnju. Zbog konkurentnosti svjesno moramo spustiti našu cijenu rada, što se u konačnici odražava i na prodajne cijene naše robe. Jer kupac i dalje poseže za cijenom, a nije mu u prvom planu misao kakvim je sredstvima neko povrće tretirano. Nije on tome ni kriv kada znamo kupovnu moć prosječnog potrošača; ne može on protiv svog novčanika. Bilo bi mi drago da RH ustraje u ovoj odluci - rezonira Škorvaga.

U Hrvatskoj voćarskoj zajednici (HVZ) na ovaj potez Tolušićeva ministarstva gledaju kao na dvostruko dobru stvar, i za RH, ali i za spomenute zemlje.

- Naše ministarstvo želi pomoći domaćoj proizvodnji, ali, s druge strane, i podići standarde u proizvodnji susjeda, što je za našeg potrošača jako važno. Naša je proizvodnja voća u dosta kritičnom stanju, s obzirom na to da nismo previše spremni ušli u EU i da nemamo riješeno pitanje tržišta u samoj zemlji, pa je tu i pitanje uvoza. Nelogično je da naša proizvodnja voća zbog razne nelojalne konkurencije bude uništena, što za sobom vuče staru, poznatu stvar – dižu se cijene jer više nema domaće proizvodnje, a to su u pravilu potezi koji se neprekidno, ciklički ponavljaju. Treće zemlje moraju prihvaćati metode koje vrijede na onom tržištu na koje žele izvoziti. Naša vlada, naše ministarstvo, želi unaprijediti i njihovu proizvodnju kako bi i oni bili prilagodljivi i na tržištu EU-a. No manje štetna sredstva za tretiranje voća i povrća su i skuplja, zbog čega te zemlje to i ne prihvaćaju, pa ne žele vidjeti ni naše dobre namjere - kaže predsjednik HVZ-a Željko Banjavčić.

Boris Antunović, znanstveni savjetnik za sigurnost hrane i javno zdravstvo Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, rekao nam je kako je tu pozicija Hrvatske specifična u odnosu prema drugim zemljama, starim članicama EU-a, jer je RH dužna štititi standarde propisane EU zakonodavstvom, a istovremeno najviše prometuje prehrambenim proizvodima sa susjedima. Podsjeća kako je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) odredila Sporazumom o tehničkim i trgovinskim barijerama (TBT sporazum) da zakonske odredbe, standardi, ispitivanja i certifikacijske procedure svake pojedine države trebaju biti usklađeni tako da ne izazivaju nepotrebne prepreke slobodnoj trgovini.

- Jednostavnim rječnikom, pojačane mjere kontrole smatraju se opravdanima ako se zaista radi o povećanom riziku zbog određenih proizvoda i tada se opravdano štiti domaće tržište. No moramo imati na umu da je ono što mi podrazumijevamo “domaćim tržištem” zapravo tržište EU-a, jer s ulaskom u Hrvatsku roba, prema temeljnim načelima funkcioniranja EU-a, ima pravo slobodnog kretanja. Sadašnji sastav Ministarstva poljoprivrede krenuo je oštrije od svojih prethodnika u smislu povlačenja vrlo konkretnih poteza usmjerenih na zaštitu hrvatskog tržišta od uvoza zdravstveno neispravnih proizvoda. No u ovom slučaju primjena novog pravilnika s drastičnim skokom cijene kontrole hrane očito nepotrebno izaziva trgovinske barijere na području koje je od velikog interesa za Hrvatsku. Iako EU službeno naziva BiH, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju pomalo i ponižavajuće “trećim” zemljama, te su zemlje za nas bitne jer mi nećemo nikad značajno tržiti s Norveškom, Belgijom ili Irskom - kaže Antunović.

Iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore poručili su pak kako očekuju žurno donošenje odgovarajućeg rješenja da bi se nastavila uobičajena dinamika trgovanja. Nadaju se da do ozbiljnih posljedica za hrvatski izvoz ipak neće doći, ali i upozoravaju kako bi efekt koji je izazvalo uvođenje Pravilnika mogao imati negativne učinke za domaće gospodarstvo.

Srbija je pak sukladno s najavama navodno već odgovorila uvođenjem u okviru rada svoje inspekcije i dodatnih laboratorijskih analiza, koje zbog gužvi mogu trajati i po 30 dana, što je za robu o kojoj je riječ neprihvatljivo zbog kvarenja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović uvjeren je, poslije dosadašnjih razgovora, da postoji napredak u pregovorima s Hrvatskom.

Šarović je za N1 izjavio kako je u utorak nekoliko puta bio u kontaktu s ministrom Tolušićem i da je "ostvaren određen napredak u pregovorima, ali konačan dogovor još nije postignut".

"Mogu reći, ali to je samo moj dojam, da smo napredovali i da je hrvatska strana za to da se pravilnik korigira i da je to u obostranom interesu”, rekao je. Šarović kaže kako je ostalo neriješeno ključno pitanje - do koje razine bi pristojbe po jednom kamionu mogle biti smanjene. “Načelno, rekli smo da bi to mogao biti neki europski (prosjek), nadam se nekom kompromisu”, rekao je.