Do 2100. godine zbog vrućina će umrijeti 150 tisuća ljudi godišnje
Objavljeno 8. kolovoza, 2017.
Broj mrtvih u Europi zbog vremenskih nepogoda mogao bi pedeseterostruko porasti do kraja ovog stoljeća. Samo od ekstremne vrućine ili posljedica vrućina moglo bi do 2100. godine umrijeti više od 150.000 ljudi godišnje. U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici upozoravaju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih uvjeta. Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova ni poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko ih je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.
- Klimatske promjene jedna su od najvećih globalnih prijetnji zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve povezaniji s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama. Ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije, oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća - rekao je jedan od autora studije, Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.
U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a plus u Švicarskoj, Norveškoj i na Islandu. Istraživanje predviđa i znatan rast smrtnosti zbog priobalnih poplava sa šest smrti godišnje na početku stoljeća na 233 do kraja stoljeća, kao i broja unesrećenih zbog požara prouzročenih ekstremno visokim temperaturama.
Engleski The Sun u tekstu o navedenom istraživanju čak podupire tezu problemima koji su nastali samo ove godine. Spominje i Hrvatsku, pa tako u tekstu tvrdi kako je meteoalarm upaljen u čak 21 europskoj zemlji, kako se u našoj zemlji ovoga ljeta vatrogasci bore s velikim požarima, a kao “hot-spotove”, područja s najvišim temperaturama, bilježe i Dubrovnik, gdje je proteklog vikenda zabilježena temperatura od 42 stupnja. Inače, Britanci su ovaj toplinski val, s temperaturama kao u paklu, nazvali prigodno - “Lucifer”. K.Lacković/Hina
U ČETVRTAK PONOVNO PLUS 40
Nevrijeme koje je u noći s nedjelje na ponedjeljak prošlo dobrim dijelom Hrvatske drastično je snizilo jutarnje temperature pa je u nekim gradovima temperatura izmjerena u 8 sati i do 10 stupnjeva niža od temperature izmjerene 24 sata prije. Tako je, primjerice, u Osijeku jutarnja temperatura bila približno 18 stupnjeva. Osvježenje nije donijelo i kraj vrućina. Tako je već u četvrtak moguće da neki gradovi ponovo zabilježe temperature od gotovo 40 stupnjeva.