U ljeti, ako nastupi suša, teško je održati vrt u dobrom stanju. Tada bi naše povrće i cvijeće moglo jako patiti od suše. Ono će još više osjetiti sušu ako je tlo lagano, odnosno više pjeskovito i plitko, a vrt okrenut jugu i izložen vjetru. Ne preostaje nam stoga drugo nego da vodu koja nam je na raspolaganju maksimalno štedimo. Uštedjeti vodu možemo postavljanjem u vrt sustava za natapanje "kap po kap" koji su razvili Izraelci i u njihovim sušnim, pustinjskim uvjetima pokazao se najboljim.

No, ako nemamo takav sustav za natapanje, a ipak želimo naše povrće i cvijeće održati u životu i u kako-tako dobrom stanju, tada moramo znati kojem je povrću i ukrasnom bilju potrebno više vode, a kojem manje, pa odrediti prioritete, odnosno povremeno zalijevati samo neke biljke, a ostale češće preskočiti.

Prioritet treba, dakako, dati mladim, tek presađenim biljkama, bilo da se radi o povrću, cvijeću ili sadnicama stabala i ukrasnih grmova koji su posađeni ovog proljeća i čiji se korijen nije uspio dovoljno razviti da iskoristi minimalne količine vlage koja je u tlu još preostala.

Češće treba zalijevati i biljke koje su čitav dan izložene jakom suncu ili vjetru koji isušuje tlo, a i biljke u posudama na balkonima ili terasama koje si ne mogu same potražiti vodu u dubljim slojevima tla. Travnjak, ako ne raspolažete s dovoljno vode, nažalost, nećete moći zalijevati jer je on veliki potrošač vode. Njega ćete, ma koliko god se trudili, kada nedostaje vlage ne samo u tlu nego i u zraku teško moći održati u dobrom stanju pa o malom, kućnom golf igralištu možete samo sanjati. Ipak, sretna je okolnost da se travnjak, čim padnu prve jesenske ili, možda, ljetne kiše, dosta brzo oporavi.

U vrtovima u kojima nema sustava za navodnjavanje, i način zalijevanja i održavanja tla je važan. Naime, zalijevanje se obavlja ili vrlo rano ujutro ili navečer, a nikada se ne smije zalijavati usred dana, jer će voda naglo ispariti, a biljke se sparušiti.

Nadalje, nikada ne treba naglo pljusnuti vodu po biljkama jer je tada tlo neće uspjeti upiti, a na površini će se stvoriti pokorica koja biljkama otežava rast i koju ćemo okopavanjem stalno morati razbijati. Osim toga, višu vlagu zraka vole samo kupusnjače i neko drugo lisnato povrće i cvijeće, dok većini drugih biljaka takav način zalijevanja smeta jer stvara uvjete za razvoj mnogih gljivičnih biljnih bolesti.

Nije također preporučljivo ni zalijevati povrće i cvijeće direktno iz vodovoda. Bolje ju je pretočiti u bačve kako bi se voda donekle zagrijala i kako bi iz nje ispario klor na koji su pojedine biljke osjetljive. I, napokon, ako živimo u području gdje su ljetne suše vrlo česte, tada nastojmo uzgajati takvo povrće i ukrasno bilje koje je otpornije na sušu i koje će zahtijevati manje vode. Tada ćemo i mi imati manje brige i posla oko njihova održavanja kako bi ono prebrodilo sušu i kako bi nam vrt i u za biljke nepogodnim uvjetima izgledao lijepo. J.Kn.