Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, potrošnja stranog turista na hranu i piće izvan smještajnog objekta je za oko 2,4 puta veća u odnosu na potrošnju domicilnog stanovnika.

Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja očekuje porast stanovnika od 38 % u kolovozu pod utjecajem dolazaka i noćenja turista, očekivani potencijal potrošnje hrane i pića za taj mjesec gotovo tri puta veći, dok je u Istarskoj županiji, koja očekuje porast stanovništva od oko 123 %, potencijal potrošnje za kolovoz gotovo pet puta veći u odnos na razdoblje izvan sezone. Pokazalo je to istraživanje HGK koje je predstavio njezin predsjednik Luka Burilović.

- Kada govorimo o turistički značajnijim gradovima, ističu se Nin i Medulin. U Ninu se očekuje povećanje broja stanovnika za 461 % i 13 puta veća potrošnja u odnosu na potrošnju izvan sezone. U Medulinu se očekuje porast stanovništva od 447 % te također 13 puta veća potrošnja. Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu i njegova važnost sve više raste. Utjecaj turizma vidljiv je putem niza gospodarskih varijabli, što se posebno ističe za vrijeme turističke sezone kada se povećava zaposlenost, jača vrijednost kune, a promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini. U Hrvatskoj je 2016. godina zabilježena kao rekordna prema broju međunarodnih turističkih dolazaka (15,6 milijuna stranih turista) te prema broju ukupnih turističkih noćenja (78 milijuna). Deset najznačajnijih emitivnih tržišta u strukturi noćenja stranih turista posljednjih nekoliko godina čine turisti iz istih zemalja: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Mađarska. Turisti iz spomenutih deset zemalja ostvare oko 78 % noćenja stranih turista, s time da samo turisti iz Njemačke, Slovenije i Austrije zajedno ostvare gotovo 43 % noćenja stranih turista, što govori u prilog homogenosti emitivnih tržišta i negativnim aspektima te ovisnosti. Kalendarski gledajući, najviše noćenja tijekom godine ostvari se u kolovozu – više od 32 % - ističe Burilović.

Prema dokumentu HGK, zamjetno je da je na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama (Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj), veći za 70 - 130 % u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama. Segment hrane i pića uzima se zbog razloga što za njega postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu. Naime, prema podacima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci jest oko 66 eura. Od 66 eura 55 % odvaja se za smještaj, 18 % (oko 12 eura, odnosno oko 91 kuna) na hranu i piće izvan objekta te 27 % za sve ostalo.

- S obzirom na to da je okvirna procjena dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića malo ispod 40 kuna, kupovna moć, odnosno potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca (domicilnog stanovnika i domaćeg turista), u segmentu hrane i pića, jest oko 2,4 puta veća. Za turističku sezonu 2017. godine napravili smo procjenu povećanja broja stanovnika i to na temelju vrlo konzervativne procjene porasta broja noćenja od 5 % u odnosu na prošlogodišnju sezonu te na temelju broja stanovnika u nekoj županiji/gradu/općini prema popisu stanovništva iz 2011. godine. U procjeni smo uzeli u obzir, osim županija, po dva naselja u svakoj priobalnoj županiji, a u kojima se ostvaruje najveći broj noćenja u toj županiji. Raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2017. na temelju dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kreće od 38 % u Splitsko-dalmatinskoj do 123 % u Istarskoj. Simulacija očekivanog rasta broja stanovnika može se “spustiti“ i na gradove i općine: u kolovozu se očekuje porast broja stanovnika od 9 % u Splitu do Nina (grad s manje od 3000 stanovnika) u kojem povećanje iznosi 461 %, odnosno broj stanovnika tijekom kolovoza povećava se za 5,5 puta zbog dolazaka i noćenja turista. Uz Nin, ističu se općina Medulin koja ima oko 6500 stanovnika (447 % očekivani rast u kolovozu) te grad Mali Lošinj koji ima malo iznad 8000 stanovnika (s očekivanim rastom od 262 % u kolovozu, odnosno više od 3,5 puta) - kaže Burilović.