Hrvatski geopolitičari i politički analitičari nisu zabrinuti slovenskim aktivnostima po pitanju mogućeg stopiranja ulaska Hrvatske u schengenski prostor.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec krajem prošlog tjedna Europskoj je komisiji uputio pismo u kojemu naglašava kako Hrvatska ne zaslužuje ući u Schengen “jer upadima ribarskih i policijskih brodova u Piranskom zaljevu krši pravni poredak Europske unije i teritorijalnu cjelovitost europske zone slobodnog kretanja ljudi i roba.”

Geopolitolog i stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila napominje kako Europska unija trenutačno ima najmanje pet gorućih pitanja, pa joj je prepucavanje Slovenije s Hrvatskom na margini interesa.

- Dobar potez hrvatske diplomacije je taj što je Europskoj komisiji sve predstavila kao bilateralno pitanje i time isključila upletanje Unije u ovaj problem, a sve dok je to na verbalnim konfrontacijama između dvije države, Europa se neće upletati - naglašava prof. Cvrtila.

Analitičar Davor Gjenero napominje i kako je vrlo bitna činjenica da je Odluka o arbitraži izuzetno nepovoljna za Sloveniju.

- No, oni tvrde kako će je svakako provesti. To znači ukidanje njihova pomorskog zakonika i povlačenje vojske sa Sv. Gere, posebice s hrvatske strane. Zbog toga se u Sloveniji vodi ovaj tip političke kampanje, kako se ne bi vidjeli realni problemi s kojima se arbitražnom odlukom mora suočiti Slovenija - upozorava Gjenero.

Stručnjak za geopolitiku, prof. Cvrtila, podsjeća i kako pitanje Schengena nije tako jednostavno, što dokazuje činjenica da u ovu zonu još nisu ušle ni Rumunjska i Bugarska, koje su članice Unije znatno duže od Hrvatske.

- Opći je dojam da ove države još nisu spremne za ulazak, a zapravo se neke od država članica boje da će njihovim ulaskom doći do velike migracije radno aktivnog stanovništva ovih država prema zapadu. Stoga se Schengen koristi kao izgovor za neke druge političke poteze i kalkulacije. Mi možemo očekivati da će Slovenija koristiti sve metode da nas predstavi kao nekoga tko nešto neće, a oni su, eto, kooperativni. Cilj će biti prikazati nas kao državu slučaj. No, to rade i drugi. Treba se sjetiti i da je Austrija imala tri mjeseca zamrznut status u Europskoj komisiji kada je na vlast došao desničar Heider. Prema nekim najavama, sada bi se čak Poljsku moglo isključiti iz prava odlučivanja u Europskoj komisiji, zbog sporne reforme pravosudnog zakona što je najdrastičnija mjera. Mi smo imali blokade kod određenih poglavlja i u pretpristupnim pregovorima prilikom ulaska u EU. No, sve je to oružje koje se ne može dugo koristiti - napominje prof. Cvrtila.

Davor Gjenero napominje i da iako je Schengen sustav u kojem se odluke donose većinom, o svemu zapravo zadnju riječ imaju Njemačka i Francuska, kao najveće države članice.

- Stoga je nama najvažnije kako ćemo se prikazati u očima njemačke diplomacije, koja će donijeti konačnu odluku - uvjeren je Gjenero.