Novosti
TRAŽE IZLAZ IZ POSLOVNIH TEŠKOĆA

Granolio prodaje svoj udjel u Zdenki i Žitaru
Objavljeno 25. srpnja, 2017.

Nevjerica vlada među slavonskim i baranjskim seljacima nakon vijesti da su banke najvećem hrvatskom proizvođaču brašna, tvrtki Granolio, blokirale račune, o čemu su, kao i podnošenju prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka Trgovačkom sudu u Zagrebu, javnost obavijestili preko Zagrebačke burze.

U priopćenju Zagrebačkoj burzi iz Granolija su naveli kako poduzimaju sve kako bi u najkraćem mogućem roku podmirili svoje obveze i deblokirali poslovne račune. Podsjetimo, Granolio je prvi izišao s otkupnom cijenom pšenice od jedne kune za kilogram najniže klase, a iz tvrtke su uoči žetve poručili kako planiraju u startu otkupiti 100.000 tona, kao i svake godine, a razliku do ukupno potrebnih 160.000 tona nabavljati sukcesivno. Isto tako, naveli su tada kako će svim svojim kooperantima isplatiti pšenicu odmah nakon primitka faktura.

Strah seljaka

- Prema mojim informacijama, Granoliju je pšenicu predalo 50 posto baranjskih poljoprivrednika, među kojima sam i ja, pa ne treba dvojiti da nas ova vijest nimalo nije razveselila. Dapače, nekima je čak i pozlilo - priča Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca, naglašavajući kako se, nakon svega, pribojava da će nakon ovogodišnje žetve stečaj proglasiti - seljaci, posebice oni koji su robu dali Granoliju. Ustvrdio je kako će do svog novca seljak jako teško doći jer će u prvom isplatnom redu sigurno biti banke. Ipak, dodao je, najbolje je pričekati dan-dva, dok stignu neke službene informacije. Ispostavilo se da je bio u pravu jer je već nakon pola sata, nakon kontakta s čelnim ljudima Granolija, djelomično “povukao ručnu kočnicu”'.

- Izvijestili su me da nije baš sve tako crno kao što je na prvu izgledalo. Seljačka pšenica neće ući u predstečajnu ili stečajnu masu, a svi oni koji to žele, mogu je izuzeti iz silosa - prepričava Pranjić, ističući kako će onima koji pšenicu ne izuzmu, ona biti isplaćena za 10 do 15 dana iz redovnog poslovanja tvrtke. Dodaje kako seljačka pšenica nema nikakve veze s onim u što je zapao Granolio. Izjava je to koja bi, prema svemu sudeći, mogla bar djelomično “smiriti strasti” među seljacima.

Važno je istaknuti kako je, osim u Granoliju, veći dio baranjske pšenice završio u Fermoprometu, osječkom Žitu, dok su se za Belje odlučili oni koji su s tom tvrtkom sklopili ugovor za repromaterijal te su u takvom iznosu pšenicu i bili dužni predati.

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, uvjeren je da će Granolio, kao i uvijek do sada, uredno seljake isplatiti.

Uvijek korektni

- S Granolijom nije nikad bilo problema s isplatom predane robe, uvijek su bili korektni i sve se moglo s njima dogovoriti. Vjerujem da će tako biti i sada te da će Granolio naći način i namiriti seljacima dug za predanu pšenicu - izjavio je Zdravčević ujedno izrazivši zabrinutost da bi svi koji koji su poslovali s Agrokorom mogli zapasti u poteškoće.

Da se užurbano traži način izlaska iz poslovnih teškoća, neslužbeno su nam potvrdili iz Granolija.

- Valja istaknuti da nitko od poljoprivrednih proizvođača neće biti oštećen. Nismo ni jednu fakturu za pšenicu zaprimili i kad nas banke budu tijekom ovog tjedna odblokirale, počet ćemo isplaćivati preuzetu pšenicu. Za sada nemamo zahtjeva za povlačenjem pšenice iz silosa. Granolio će nastaviti normalno poslovati, traži se izlaz iz poslovnih teškoća i na način prodaje imovine koja nije mala. Tako je plan prodati polovinu udjela koje imamo u Zdenki - mliječnoj industriji u Zdencima i tvrtki Žitar iz Donjeg Miholjca. Sam Granolio zapošljava oko 150 radnika, a na razini Grupe je ukupno zaposleno 450 radnika - kaže nam izvor blizak Upravi Granolia i dodaje kako nitko od radnika neće ostati bez posla niti će im biti niže plaće.

Ivica GETTO/Maja MUŠKIĆ/Zdenka RUPČIĆ

Antun Laslo

predsjednik udruge OPGH Život

POSLJEDICE ZA DOBAVLJAČE ROBE

- Ovdje će se sad stvoriti veliki problem u cijelom sustavu Agrokora, jer ako Agrokor bude blokiran, ne znam kako će plaćati svoje obaveze prema dobavljačima. I mi naše mlijeko predajemo Belju, mljekari u Belom Manastiru. Ako se to stvarno dogodi, bit će velikih problema. Je li to namjerno, teško je reći. Ne zaboravimo da su oni isto tako otkupljivali pšenicu. Što će sada biti s dobavljačima, OPG-ovima koji su im predali pšenicu, kako će oni naplatiti svoja potraživanja? Mislim, da se tu sada radi o velikom problemu gdje se bez Vlade RH on neće moći riješiti. Velike bi, prema mojem mišljenju, bile posljedice ako bi do toga došlo koje bi se odrazile i na jesensku sjetvu. Isto tako, i za pojedina obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su predala ovršenu pšenicu ove godine, jer kako podmiriti obveze prema svojim dobavljačima robe. Odavno sam govorio da Agrokor ne bi trebao i ne smije doći u stečaj, hoće li on ostati kao koncern ili će se podijeliti to je manje bitno, ali on treba funkcionirati. To je velika prerada, ne samo pšenice, mesne industrije, mliječne itd, ako pukne lanac na jednoj karici, pucat će na svima. Na kraju moram reći da su u slučaju koncerna Agrokora, pa sada i Granolija, velike posljedice za dobavljače robe, a da nitko ne govori tko je krivac. Gdje je ta osoba koja je dovela sve u ovu situaciju i zašto je do nje došlo? - pita se Antun Laslo, predsjednik udruge OPGH Život.

Matija Brlošić

predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

KAKO SU PRVI IZIŠLI S CIJENOM, NEKA PRVI ZAVRŠE PLAĆANJE

- Uputili smo dopis predstavniku Granolija u kojem tražimo službeni sastanak da vidimo o čemu se radi, kakav je plan, kada poljoprivrednici mogu očekivati svoje isplate. Nadam se da će se taj sastanak ubrzo dogoditi pa ćemo imati točne informacije. Ne znamo o kojim se količinama radi, one nisu prevelike. Velik dio vjerojatno je predan za zaduženje. Sigurno je da sve što je spremljeno u silose nije za isplatu. Bit će “prebijeno” za potraživanjima za repromaterijale. Koliko je stvarno novca za isplatu, očekujemo doznati od predstavnika Granolija. Ono što znam iz dosadašnjih razgovora je da predstečaj ne bi trebao zabrinjavati poljoprivredne proizvođače jer bolji je predstečaj nego stečaj. U samom stečaju nema plaćanja, račun je blokiran, u predstečaju ipak ima nekakva veća vjerojatnost da će ljudi dobiti svoj novac. Stajat ćemo iza toga da se za svu predanu pšenicu, a znamo da nema duga za staru jer su svi dugovi podmireni, nađu sredstava. Kako su izišli u javnost prvi s otkupnom cijenom, neka prvi završe plaćanje - ističe Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Možda ste propustili...

"SKANDAL KOJI DO SADA NIJE VIĐEN U KAMPANJI"

Anušić: Milanović stalno kršio Ustav

MINISTAR ZDRAVSTVA VILI BEROŠ

U svibnju kreću preventivni pregledi