Nakon što je u rujnu prošle godine na Županijskom sudu u Zadru donesena prva pravomoćna presuda kojom je presuđeno da jedna banka mora isplatiti dužniku zakonske zatezne kamate, zbog nezakonito povećavanih kamatnih stopa, nova takva pravomoćna presuda donesena je krajem lipnja na Županijskom sudu u Osijeku.

Glas Slavonije u posjedu je presude kojom se Zagrebačkoj banci nalaže da tužitelju iz Osijeka “na ime razlike između ugovorene kamate i kamate koja se mijenjala jednostranom odlukom Banke, a o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, isplati iznos od gotovo 12.854 kune s pripadajućom zateznom kamatom”. Osim povrata kamata banka je dužna tužitelju isplatiti i troškove parnice, koji su u ovom slučaju veći od traženog iznosa i iznose 13.925 kuna. Pravomoćnost presude potvrdio nam je i odvjetnik tužitelja Tomislav Bogdan, koji objašnjava kako je riječ o iznimno važnoj presudi, za sve one koji iščekuju povrat svog novca od banaka.

- U tužbama protiv banaka utvrđene su povrede banaka, ali najveći broj osoba koje su dobile presude na općinskim sudovima do danas se nisu uspjele naplatiti jer još nisu stigle pravomoćne presude županijskih sudova. Ili se one mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Problem je u tome što vi ne možete ovršiti banku bez klauzule o ovršnosti, a nju dobivate tek nakon pravomoćne presude županijskog suda, jer se na onu općinskog suda još može žaliti. Tako da sve dok nije bilo odluke županijskog suda, odluke općinskih sudova su mrtvo slovo na papiru. Ovo je dokaz da je pravda spora, ali dostižna - kaže osječki odvjetnik Bogdan, te dodaje kako su ove tužbe dobivene jer je dokazano da je postojala razlika kamata između anuiteta bez da je banka isto dogovorila s klijentom.

- Stoga nije bitno u kojoj je valuti kredit bio podignut, već što je banka proizvoljno mijenjala kamate - objašnjava odvjetnik Bogdan.

Isto naglašavaju i u udruzi Franak, gdje podsjećaju da tužbu bez ikakve dileme mogu podići svi dužnici koji nisu konvertirali kredite iz švicarskih franaka, kao i svi dužnici u eurima i kunskim kreditima ako u njihovim ugovorima piše da se kamatna stopa mijenja odlukom banke, na temelju tržišnih uvjeta ili na temelju poslovne politike banke. Prema procjenama ove udruge takvih kredita ima oko 100.000 i banke su dužne ukupno pet milijardi kuna preplaćenih kamata svojim dužnicima.