Objavljeno 24. srpnja, 2017.
EU i FSC certifiranost Hrvatskim šumama zabranjuju kemijsko suzbijanje agresivnog nametnika
NAŠICE - Velika pošast hrastova mrežasta stjenica (Cortyhucja arcuata) napala je šume na istoku Hrvatske, ali se eksplozivno proširila te ugrožava i područja 14 hrvatskih županija. Riječ je o iznimno opasnom i invazivnom kukcu koji se hrani staničnim sokovima u listovima, uništava klorofil te listovi gube zelenu boju. Zbog pomanjkanja klorofila sprječava se fotosinteza, a stablo oslabljuje. Lišće se kovrča i žuti, a zaraženo stablo prestaje davati žir, zbog čega neće biti ni prirodne obnove šuma.
Najradije napada hrast lužnjak i hrast kitnjak, ali voli i lišće graba, brijesta i javora žestilja. Posljedice agresivnog djelovanje ovog štetnika najvidljivije su krajem ljeta kada su napadnuto lišće i krošnje hrastovih stabala smeđe boje. Osim vidljivo narušene estetske funkcije, golema šteta nastaje izostankom gotovo svih općekorisnih funkcija šuma, uključujući pročišćavanje zraka i vezanje ugljičnog dioksida.
Višestruka šteta
Nametnik je nastao na sjevernoameričkom kontinentu, a u Europi je prvi put zabilježen 2000. godine u Italiji, odakle je kontejnerskim transportom dospio u Tursku. U Hrvatsku je stigao kamionskim transportom i prva zabilježena pojava bila je 2013. u spačvanskoj šumi. Proteklih se godina zbog manjka hrane i prilagodbe klimi, ovaj nametnik naglo rasprostranio i najviše su zaražene područja Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, dok su ugroženi hrastici na području Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije te grada Našica.
Voditelj Uprave šuma Našice Vlatko Podnar tvrdi da se ovaj štetnik pojavio i na površinama kojima oni gospodare.
- Prve štete uočene su u proljeće ove godine te se štetnik ubrzo proširio na gotovo sve hrastove sastojine kojima gospodari Uprava šuma Našice – pojasnio je Podnar. Pošast ovog nametnika predstavlja velik problem i može prouzročiti značajnu ekonomsku štetu.
- Moguće posljedice najezde hrastove mrežaste stjenice slabljenje je vitalnosti hrastovih stabala, čime se povećava vjerojatnost pojave sekundarnih štetnika, a za posljedicu bi moglo imati masovnije sušenje hrastovih sastojina. Također postoji opasnost od ranijeg odbacivanja žira, čime se ugrožava prirodna obnova šuma – upozorava upravitelj Uprave šuma Našice Vlatko Podnar. Dodaje da su na manjoj površini pokušali suzbijanje ovog štetnika različitim dopuštenim sredstvima zaštite bilja, ali za sada bez većeg učinka. A nepronalaženje dopuštenih kemijskih sredstva, na čemu rade zajedno stručnjaci Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog društva, trenutačno je i najveći problem.
Ima nade
Dodatni je problem, kako navode u Hrvatskim šumama, zakonska ograničenja EU-a i FSC certifiranost. Naime, Hrvatske šume imaju certifikat za gospodarenje šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. A u Hrvatskoj još nema registriranih pesticida koji bi zadovoljili te standarde.
“Zbog FSC zasad nije moguće koristiti sredstva koja bi mogla učinkovito suzbiti hrastovu mrežastu stjenicu (aktivne tvari deltametrin, alfa-cipermetrin), a trenutačno Hrvatske šume ne posjeduju ni jedno učinkovito sredstvo za suzbijanje ovog štetnog organizma”, odgovorili su iz Hrvatskih šume, a odgovor potpisuje glasnogovornica Ana Juričić Musa.
Ipak, ima nade ima da se spriječi ova pošast. Prema najnovijim informacijama, kaže Juričić Musa, unutar FSC procedure postoji mogućnost iznimnog izuzeća ako dođe do masovnog napada neke bolesti ili štetnika. “FSC neće biti ograničenje u korištenju pesticida ako se pronađe djelatna tvar za hrastovu mrežastu stjenicu”, navodi se u dopisu Hrvatskih šuma.
Ako se ne suzbije na vrijeme, hrastova mrežasta stjenica mogla bi uništiti hrvatske šume. Šumarska struka upozorava da posljedično neće biti sječe najvrednijih sortimenata, odnosno pojavit će se manjak sirovine za drvnu industriju. Izostankom kvalitetnog prirasta stabala nastat će golema gospodarska šteta.
Konačno, štetnik koji ugrožava zdravstveno stanje šuma i javnozdravstveni je problem, jer istovremeno napada i ljude.
Snježana FRIDL
Zabrana prijevoza hrastovih trupaca
Radi sprječavanja širenja štetnika, Ministarstvo poljoprivrede izdalo je Naredbu o sprječavanju širenja zaraze, a kojom se privremeno, na rok od dvije godine ograničava prijevoz i izvoz hrastovih trupaca te sadnog materijala zaraženih vrsta. Ministarstvo je iniciralo i sastanak nadležnih institucija na kojem je formiran operativni tim, koji čine predstavnici Ministarstva, Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe i Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika. Operativni tim, uz nadzor štetnika i utvrđivanje nastale štete, traži i novi pesticid, odnosno onaj koji Hrvatska smije primijeniti.
Stjenica pije i krv, ali nije opasna za zdravlje
Iako se prvenstveno hrani biljnim sokovima, hrastova mrežasta stjenica pije i ljudsku krv. Ne proganja ljude kao komarac, već slijeće na ljude tamo gdje se namnožila. U hrastove šume zato treba ići u odjeći dugih rukava i obvezno zaštiti glavu. Ako stjenica napadne, osjeti se svrbež, mjesto uboda natekne i pocrveni, a posljedice su vidljive i nekoliko tjedana poslije. Ubod stjenice nije opasan za ljudsko zdravlje.
Najradije napada hrast lužnjak i kitnjak, ali voli i lišće graba, brijesta i javora žestilja
Nametnik sa sjevernoameričkog kontinenta u Europi je prvi put zabilježen 2000., a u Hrvatskoj 2013.
gospodarstvo
POJAVIT ĆE SE MANJAK SIROVINE ZA DRVNU INDUSTRIJU
Hrvatske šume i Hrvatsko šumarsko društvo traži pesticid koji bi Hrvatska smjela primijeniti