Saborski zastupnici na odmoru su do rujna, a iz parlamenta su se “razbježali” nakon burnog političkog proljeća i ne odradivši cijeli posao koji se od njih do ljetne pauze očekivao, poput izbora nova tri ustavna suca.

Nekoliko političkih analitičara za Glas Slavonije ocijenilo je upravo završeno zasjedanje parlamenta, najvažnije teme i političke odnose te najavilo koje bi teme mogle biti aktualne već prvog tjedna zasjedanja nakon godišnjih odmora.

Politolog Pero Maldini smatra da je zakonodavni proces ostao u sjeni “iniciranih” kriza, poput pitanja ministra Zdravka Marića, u okviru slučaja Agrokor. Potom se, kaže, dogodila HDZ-ova koalicijska priča s HNS-om, što je stvorilo tanku ali, čini se, čvrstu i stabilnu većinu.

- Neuspjeli pokušaj recikliranja priče o Mariću upućuje na želju oporbe da stalno koristi situaciju tanke većine i pokušava izazvati krizu vlasti. No, nejasno je zašto to želi s obzirom na to da su lokalni izbori, umnogome obojeni kriznom situacijom s nacionalne razine i odnosima na njoj, jasno pokazali svim akterima kako bi eventualno prošli na prijevremenim parlamentarnim izborima. Oporba tu sigurno ne bi bolje prošla, možda čak i lošije, prije svih SDP. Eventualno bi za to mogao imati razloga Davor Bernardić, da ojača svoju poziciju unutar SDP-a, tako da preciznije kadrovira kandidate za Sabor - smatra Maldini, dodajući kako to ipak drži prerizičnim jer bi se moglo okrenuti i kontra Bernardića unutar SDP-a. Za jesen očekuje nastavak nedovršenih političkih priča. Kada je riječ o neizboru ustavnih sudaca, podsjeća da su oni uvijek bili stvar političkog dogovora i kompromisa dviju najvećih opcija, iako je tu kvaliteta upitna.

- Kad god je to na brzinu i predmet trgovine, rješenja su uvijek ispod razine onoga što bi ustavni suci trebali biti - kaže Maldini, koji smatra da će se kod Agrogora raditi tek o pokušaju umanjivanja štete. Ne očekuje probleme s tankom većinom jer, dodaje, to može biti i bolje od komotne većine, primjerice one HDZ-a i Mosta.

Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan ističe kako je u proljetnom zasjedanju Sabora HDZ pokazao da je utvrdio većinu, bez obzira na to što neki omalovažavaju ta dva, tri mandata prednosti. Jer je, dodaje, dovoljan i jedan mandat više.

- Uspjeli su presložiti sve što treba i stabilno ulaze u jesen, vidjeli smo da je i Božo Petrov rekao da ne očekuju nove izbore. Vladajući su uspješno završili zasjedanje promjenom Ovršnog zakona te donošenjem Zakona o koncesijama, pokazali da mogu provući sve što žele i trebaju te da im funkcionira klub zastupnika, kao i koalicija. Umijeće su pokazali i time što su zasluge za Ovršni zakon pripisali sebi, iako se radi o Mostovu prijedlogu. Most još mora naučiti pisati amandmane i ne pokušavati mijenjati prijedloge zakona na dan rasprave. SDP se pak pomalo konsolidira - ističe Macan, koji smatra da u ovom mandatu možemo imati nikad kvalitetniju oporbu. A i vlast je, dodaje, onoliko dobra koliko joj je dobra oporba. U redovima SDP-a su tu tako bivši ministri, a i Mostovim zastupnicima ne nedostaje energije.

- Ako krenu s dobrim prijedlozima i pokrenu rasprave, mogu dobiti bodove. No, više nisu u vlasti i izgubili su “vidljivost”. SDP u većoj mjeri zna kako se u Saboru radi, iako su aktivni tek pojedinci, primjerice Peđa Grbin. Zasad su u padu, što se vidi u rejtingu. Kao i da “ad-hoc” napadi dijelova oporbe, sada kada se HDZ konsolidirao i stvorio temelje za stabilno vladanje do kraja mandata, ne prolaze - kaže Macan.

Prema riječima politologa Nenada Zakošeka, u Hrvatskoj je već duže vrijeme na djelu konsenzusni tip parlamentarnog rada u kojemu postoje pravila u kojim odborima predsjednike ima oporba i gdje postoji težnja da se u nizu pitanja postigne što veća suglasnost.

- Taj model je malo uzdrman nekim zbivanjima i političkim obratima od konstituiranja Sabora i vladajuće većine. Test je bio i način na koji je raskinuta vladajuća koalicija, gdje je premijer Plenković prekršio neka nepisana pravila parlamentarnog rada kod smjene Mostovih ministara. Tu imamo “rupu” u Ustavu i mislim da to trebamo dobro zapamtiti i precizno regulirati. Jer to da isti akter traži, a i odobrava smjenu ministara, to nigdje u ustavnoj praksi ne postoji - kaže Zakošek. Drugi iskorak protiv kulture dogovora imali smo, kaže, oko Povjerenstva za Agrokor, s jednom vrsta pokušaja trgovine, jer je oporba time uvjetovala dogovor o ustavnim sucima. “A to nije trebalo pokušati povezati. Nažalost, vidjeli smo da kod izbora sudaca ni u prethodnom krugu njihova kvaliteta nije bila u prvom planu. Tu treba postići suglasnost da se bira kvalitetne, stručne i moralne ljude, a ne one koji proizlaze iz političke trgovine”, kaže Zakošek, koji pak ne vidi razloge za brigu oko većine.

- Ne treba zaboraviti da Theresa May u daleko brojnijem britanskom parlamentu, s više od 600 zastupnika, ima samo dva glasa više od polovine. Vjerojatno i domaća većina ima još slabih karika, ali kada imate tanku većinu, to zaoštrava osjećaj da se sve lako može srušiti, pa kod aktera stvara osjećaj odgovornosti - smatra Zakošek.