Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za hranu pokrenuli su medijsku kampanju s ciljem informiranja građana o pravilnom postupanju s hranom, kako bi se što bolje zaštitili od bolesti koje može izazvati hrana.

- U Hrvatskoj je 2016. godine prijavljeno više od 23.000 slučajeva obolijevanja izazvanih nepravilnim rukovanjem hranom, a iako se često čini da opasnost dolazi izvana, kućanstva su najčešće mjesto izlaganja patogenom mikroorganizmu. Stoga smo shvatili da potrošače moramo pokušati potaknuti da kod kuće promijene krivo stečene navike pri rukovanju hranom - upozorava ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodaje: - Mi, kao nadležna tijela, moramo napraviti sve što je u našoj moći da zaštitimo građane provedbom kontrola i sustavom brzog uzbunjivanja, ali naša zadaća tu nikako ne prestaje - građani trebaju znati kako pravilno postupati s hranom.

Iz Hrvatske agencije za hranu napominju kako već sam izgled, miris i okus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna ili nije.

- Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili okus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju jer, ako nije pravilno čuvana i obrađena, može biti štetna za zdravlje. To je posebno izraženo sada, tijekom ljeta, kada je hrana zbog visokih temperatura podložnija kvarenju - upozorava Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

Za ljeto su tipične infekcije izazvane raznim bakterijama, poput salmonele, stafilokoka, Shigelle, Escherichije coli ili Campylobactera. Na našem području u najvećem broju slučajeva za pojavu bolesti odgovorne su salmonela i stafilokok. Do infekcije salmonelom dolazi zagađenom vodom ili hranom, a bakterija je najčešće prisutna u jajima, sladoledu, slatkišima s kremama koje nisu kuhane i ostaloj hrani koja nije termički dobro obrađena. Simptomi bolesti javljaju se tek jedan do dva ili čak i nekoliko dana nakon infekcije - mučnina, proljev i povraćanje s blago povišenom temperaturom. Uzročnik se dokazuje bakteriološkom analizom stolice, a najčešće je potrebno bolničko liječenje, odnosno nadoknada tekućine infuzijom. Stafilokokne infekcije također izazivaju velike probleme ljeti. Te bakterije mogu biti na koži ili sluznici dišnih organa, bez ikakvih simptoma. No, kada dođu u povoljnu sredinu (primjerice mlijeko, sladoled, mljeveno meso), razmnožavaju se i izlučuju toksin koji brzo izaziva simptome otrovanja. Već dva do osam sati nakon konzumiranja zaražene hrane javljaju se mučnina, povraćanje i visoka temperatura.

Za razliku od infekcije salmonelom, kod koje bolničko liječenje može potrajati i desetak dana, stafilokokne infekcije traju puno kraće i oporavak je brži. Virusne infekcije ili enteroviroze još su češća ljetna napast od bakterijskih infekcija. Može ih izazvati neki od virusa najraširenijih u našem području, a to su najčešće rotavirusi i enterični adenovirusi koji se također unose u organizam hranom. Infekcije tim virusima karakteriziraju povraćanje, vodenasti proljevi te grčevi u trbuhu te mogu dovesti do teške dehidracije.

Oporavak traje tri do pet dana, ovisno o tome koliko je organizam snažan. Bolest obično jače iscrpi starije osobe i malu djecu, kod kojih je imunitet slabiji te kod njih oporavak može trajati nešto dužje.

Putni ili turistički proljev također je vrlo česta pojava u ljetnim mjesecima. Razvoj bolesti ovisi o osjetljivosti osobe, a uzroci mogu biti razni: najčešće su to bakterije (Escherichia coli - prisutna u zalihama ustajale vode, Shigella, Campylobacter i druge), virusi (Rotavirus, Calicivirus ili Enterovirus) ili paraziti u hrani i vodi, no proljev mogu izazvati i putni stres te promjena klime, načina prehrane i uobičajenih navika. U našim područjima do zaraze najčešće dolazi hranom i vodom koju ljudi nose sa sobom na put i koja tijekom putovanja dugo stoji na visokim temperaturama, zbog čega dolazi do razvoja bakterija u njoj. Stoga stručnjaci u ovim ljetnim mjesecima preporučuju izbjegavati sirovo povrće i salatu za koje niste sigurni jesu li temeljito oprani (mogu biti zaraženi izmetom koji se koristi kao gnojivo), sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso te hladno meso, sirovu ili nedovoljno termički obrađenu ribu i plodove mora, nepasterizirano mlijeko, svježe sireve i sladolede neprovjerenog podrijetla, hranu koja sadrži sirova ili nedovoljno kuhana jaja (majonezu, razne umake, kreme i slično). Jedete li vani, uvijek provjerite je li hrana svježe pripremljena i skuhana, a ne podgrijana. Izbjegavajte kuhanu ili pečenu hranu koja je dugo stajala, čak i ako je stajala u hladnjaku.