Objavljeno 23. srpnja, 2017.
Pomoćnik srbijanskog ministra vanjskih poslova Goran Aleksić izjavio je u subotu da ade na Dunavu pripadaju Srbiji i da je Beograd spreman granični spor s Hrvatskom riješiti bilateralno, a ako je potrebno na arbitraži ili međunarodnom sudu.
Ustrajući na načelu "crte sredine", Beograd drži da su Vukovarska i Šarengradska ada na Dunavu dijelovi Srbije jer se naslanjaju na srpsku obalu Dunava. Zagreb s druge strane inzistira da granica treba meandrirati po principu katastarskih parcela, po kojem ti riječni otoci pripadaju Hrvatskoj. Iako su se dvije države dogovorile da tijekom ljeta ade mogu koristiti građani obiju zemalja, Aleksić ustraje da se radi o dijelovima Srbije.
“To ni u kojem slučaju ne dovodi u pitanje naše stajalište da su to dijelovi Srbije”, rekao je.
Srbijanski dužnosnik ističe da hrvatski prijedlog nije održiv ni utemeljen na međunarodnoj pravnoj praksi. “Zalažemo se za princip utemeljen na međunarodnom pravu i koji je primijenjen u većini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, a to je da granična linija ide sredinom rijeke, odnosno po najdubljim plovnim točkama”, objasnio je Aleksić. Prema njegovim riječima, radi se o točkama od 1433. do 1207. kilometra toka Dunava u dužini od 226 kilometara. Aleksić podsjeća da je to načelo primijenjeno u razgraničenjima Njemačke i Austrije, Austrije i Slovačke, Rumunjske i Bugarske te Srbije i Rumunjske i ističe da je hrvatski prijedlog neodrživ. "Granica bi tako presijecala Dunav na više mjesta, a to je za nas neodrživ princip", kaže on.
Pitanje razgraničenja na Dunavu regulirano je zakonom o osnivanju Autonomne pokrajine Vojvodine 1945. i do raspada Jugoslavije to se pitanje nije postavljalo. Dosad je na temu razgraničenja održano devet sastanaka međudržavnih povjerenstava, posljednji put 2011. Idući je sastanak trebala zakazati hrvatska strana, ali to dosad nije učinjeno, kaže Aleksić i dodaje da u nastavku slijede tehnička pitanja, odnosno da "prvo treba utvrditi principe" na temelju kojih bi stručnjaci na terenu odredili liniju razgraničenja.
Komentirajući mogućnost da Hrvatska zbog razgraničenja na Dunavu uspori put Srbije prema EU-u, Aleksić ukazuje da su u sličnom slučaju Hrvati postigli dogovor sa Slovencima da bilateralna pitanja ne trebaju ometati dinamiku pristupanja Uniji. Ne bi bilo korektno da se prema Srbiji primijeni drugačije stajalište, smatra srbijanski dužnosnik.
Spremnost za bilateralno rješavanje graničnog spora više su puta isticali dužnosnici obiju strana, navodeći da bi alternativa mogla biti međunarodna arbirtraža. U srpnju 2015., tada kao premijer, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da se problem razgraničenja kod Šarengradske ade može riješiti razgovorom "u dobroj vjeri" Beograda i Zagreba ili će, u suprotnom, biti nužna arbitraža. H
HKS: ALEKSIĆEVE IZJAVE NEPRIHVATLJIVE I OPASNE
Hrvatska konzervativna stranka (HKS) reagirala je u nedjelju na izjavu pomoćnika srbijanskog ministra vanjskih poslova Gorana Aleksića da su dunavske ade njezine te poručila da su izjave kojima se svojataju i prisvajaju tuđi teritoriji neprihvatljive. “Ovakve izjave kojima se svojataju i prisvajaju tuđi teritoriji apsolutno su neprihvatljive i očigledno su čista provokacija. One su također i vrlo opasne jer izazivaju zabrinutost i nelagodu kod brojnih hrvatskih državljana, posebice Vukovaraca, koji svoje slobodno vrijeme tijekom ljetnih mjeseci provode upravo na Vukovarskoj adi”, poručio je HKS. Ta stranka podsjeća Aleksića da su i Vukovarska i Šarengradska ada, katastarski gledano, sastavni dio Republike Hrvatske uključujući i 10.000 hektara hrvatske zemlje s lijeve obale Dunava.
BILATERALNO ILI ARBITRAŽOM
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula pozdravio je inicijativu da se počne razgovarati o granici Hrvatske sa Srbijom te istaknuo kako svakoj državi treba biti u interesu da ima uređene i dogovorene granice sa svojim susjedima. Žao mu je što već 15-ak godina, od kada je formirana međudiplomatska skupina za uređenje granica između Hrvatske i Srbije, vlada, kako je rekao, jedna vrsta neaktivnosti. “Da li se to pitanje može urediti bilateralnim putem - to ovisi na kakav će način raditi komisija koja ime zajedničke članove iz Beograda i iz Zagreba, ali u svemu tome trebamo imati okvir unutar kojeg se to pitanje rješava. To je pitanje koliko rješavanje granica određuje europsku budućnost neke zemlje kandidatkinje. Što se tiče odnosa sa Srbijom možemo izabrati hoće li to biti bilateralni način rješavanja otvorenog pitanja ili će se pristupiti nekoj vrsti međunarodne arbitraže”, kazao je Picula.