Objavljeno 24. srpnja, 2017.
Ovogodišnjim je istraživanjem konačno utvrđeno da je Mursa bila podijeljena na gradske blokove, poput šahovske ploče
Početkom su srpnja arheolozi Odsjeka za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ušli u četvrtu godinu istraživanja rimske Murse na prostoru ispred KBC-a Osijek. No, prema riječima voditelja istraživanja, dr. sc. Tina Lelekovića, arheolozi i dalje “tapkaju u mraku” jer ni nakon više od pola stoljeća istraživanja Murse nije otkriven ni glavni gradski forum, kao ni glavni hram ili terme, ili neka od važnijih javnih građevina.
Do sada otkriveno...
- Mi smo zapravo još uvijek na početcima istraživanja Murse. No, nije mala stvar što sada znamo točne dimenzije i površinu ove kolonije, te da je ovdje prebivalo između pet i šest tisuća ljudi. Zahvaljujući istraživanjima, kako onome što smo ga mi lani proveli, ali i istraživanjima koje su provele privatne tvrtke, te kolegica Slavica Filipović iz Muzeja Slavonije, sada znamo točno gdje su bili bedemi, znamo da je na području današnjeg Kampusa bila zapadna suburbia i da je Trg bana Jelačića bio istočna suburbia, ali upravo ovdje kod bolnice nalazimo se na glavnom kardu kolonije Mursa. To je bila glavna ulica i komercijalni centar grada, nešto kao današnji korzo - priča dr. sc. Leleković.
Iako se geografski križanje glavnog karda i glavnog decumana nalazilo nešto južnije, kod Manježa u Kampusu, arheolozi objašnjavaju kako je upravo kardo bio glavni.
- Za sada sva istraživanja pokazuju da bi taj sjeverni dio prema Dravi bio onaj koji bi bio popularniji ili poželjniji za centar grada i pretpostavka je da bi glavne institucije mogle biti na tom području. Naime, moguće je da je Mursa kao i kolonije na Rajni smjestila forum i hram upravo uz luku i Dravu, jer ova je luka bila Rimljanima iznimno bitna - naglašava voditelj istraživanja.
To bi moglo značiti da su zapravo najzanimljivije građvine skrivene sjevernije ispod današnje bolnice, a same zidine išle su do današnje Ginekologije i Medicinskog fakulteta.
Na redu i Kampus
- Ono što smo ovogodišnjim istraživanjem konačno utvrdili jest da je Mursa bila podijeljena na gradske blokove, poput šahovske ploče, 72 put 72 metra. To je u rimskim mjerama 250 puta 250 stopa i zapravo ono što nam je osnovna ideja je da napravimo osnovni raster grada i vidimo gdje je sve istraživano. Ovdje želimo vidjeti je li ovaj gradski blok imao privatnu namjenu, tipa da je dodijeljen veteranima kao dio mirovine, ili je imao javnu namjenu, ali tada je moralo biti i javnih sadržaja. Mi sada tu bocakmo svaki od tih blokova i ako nešto prepoznamo kao javni sadržaj, onda bismo tu išli u nekakvo ekstenzivnije širenje. Pronalazak jedne takve javne građevne značio bi nešto monumentalnije i reprezentativnije, što bi se moglo prezentirati javnosti. Za pretpostaviti je da je neka od tih javnih institucija bila tu uz glavnu cestu i sada istražujemo dva bloka. Jedan zapadni i istočni - kaže dr. sc. Leleković.
Inače, istraživanje će na ovom području trajati još najmanje pet godina, a HAZU je ove godine dobio i dodatna sredstva za istraživanje u Kampusu.
- Prostor između budućeg Elektrotehničkog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta razdjeljuje jedna traka širine 12 metara i duljine 100 metara. Taj prostor Sveučilište nije bilo obavezno istražiti za buduću gradnju. Tako da je sav okolni prostor istražen, ali glavnina novca ove godine ići će na istraživanje Kampusa. Raspolažemo s 250.000 kuna, ali ako znate da osim arheologa ovdje radi i 20 radnika koji pomažu u iskopavanju i da samo radnici dnevno stoje 5000 kuna, onda je jasno da su to zapravo mala sredstva za neko veće istraživanje - napominje Leleković, koji se nada da će im Ministarstvo odobriti dodatna interventna sredstva.
Nefreteta Z. EBERHARD
POSLJEDNJA RIMSKA PLANSKI GRAĐENA KOLONIJA PROJEKTIRANA U RIMU
Arheolozi nam HAZU-a objašnjavaju kako je Mursa zaista bitan grad jer je bila posljednja planski građena rimska kolonija u Rimskom Carstvu.
- Car je Hadrijan dao izgraditi pred kraj svoje vladavine još dvije kolonije. Vjerujemo da je Mursa građena oko 133. poslje Krista, uz koloniju u Jeruzalemu. To su dva posljednja grada koja su napravljena isključivo za kolonije, jer je Rim već bio napustio tu praksu, te su tek postojeći gradovi dobivali kolonijalne statuse. Najbolji je primjer Cibalia, koja je bila grad i dobila je status kolonije. Ovdje imamo situaciju da je Mursu najvjerojatnije projektirao netko u Rimu, u nekoj palači za cara, a on je nacrte poslao svojim legatima u Budimpeštu, u drugu legiju, te su oni po nalogu izgradili Mursu. Zato je Mursa bitna jer je posljednji primjer nečega takvoga - kaže dr. sc. Leleković.
PARK KATARINE KOSAČE BIT ĆE PRETVOREN U ARHEOLOŠKI PARK
Zanimljivo je da je trenutačno u izradi arhitektonsko rješenje kojim će se aplicirati za sredstva za uređenje Parka Katarine Kosače. Naime, zamisao je da se od Huttlerove do Svačićeve kroz park uredi nova šetnica uz koju bi bili ostavljeni arheološki nalazi ispod žice, kako bi se uvijek mogli vidjeti.
- I u Vinkovcima i u Osijeku pronađeni su zanimljivi nalazi iz rimskog doba, ali se danas nigdje ne može vidjeti ni jedan zidić. Stoga je zamisao da se ovo ostavi javnosti na uvid kao određena atrakcija - napominje dr. sc. Leleković.