Ljeto je vrijeme kada nam se nudi najveći izbor voća i povrća i vrijeme kada razmišljamo o zimnici i konzerviranju raznih plodova kako bismo se pripremili za hladnu zimu. Sjajan izbor dugotrajnijeg čuvanja namirnica jest dehidriranje.
Dehidriranje i dehidratori postali su popularni unatrag nekoliko godina pojavom trenda sirove hrane.
Osobno nisam pobornik tog načina prehrane prvenstveno zbog zdravstvenih razloga. Dugoročno provođenje takve dijete može imati negativne učinke na zdravlje jer je dijeta sirovom hranom energetski vrlo oskudna. Dijeta sirovom hranom oduzima mnogo vremena te je podosta komplicirana.
Gotovi sušeni proizvodi drže svoju cijenu, osobito ako su u kombinaciji s maslinovim uljem ili sličnim dodatcima. No, uz malo vremena, volje i zrelih svježih namirnica sami s lakoćom možemo napraviti svoje osobne proizvode s dodatcima i kombinacijama koje želimo.
Što je to dehidriranje
Dehidriranje ili sušenje potječe iz davnih vremena. Suvremenije i brže metode očuvanja hrane poput zamrzavanja, konzerviranja i pasterizacije potisnule su sušenje u drugi plan. Neopravdano, jer ovaj način odlično čuva hranljivu vrijednost i okus namirnice.
Uklanjanjem vlage onemogućava se razvoj mikroorganizama. Svježe namirnice sadrže oko 80 % vode. Mikroorganizmi se na sobnoj temperaturi razmnožavaju te izazivaju fermentaciju i truljenje. Sušenjem zaustavljamo rast mikroorganizama te zbog toga procesa namirnice traju mnogo duže.
Pećnica, dehidrator ili sunce?
Za sušenje u pećnici treba osigurati temperaturu između 40 i 60 °C te dobru ventilaciju. Ovisno o vrsti voća i povrća, suši se od tri do deset sati. Računajte na veću potrošnju struje.
Sušenje na suncu je nešto dugotrajnija i kompliciranija metoda te zahtijeva posebno zaštićen prostor i određene klimatske uvjete.
Dehidrator je najbrža, najisplativija i najučinkovitija metoda. Danas su dostupni u svakom većem dućanu, a cijena im doista nije pretjerana.
Kvalitetniji okus
Sušenjem namirnica pojačava aromu, okus i miris, osobito kada je u pitanju voće poput smokve ili šljive. Sušene grožđice sadrže kalij, marelice kalij i željezo, a sušene smokve kalij, željezo, kalcij i magnezij. Osim toga, sušeno voće sadrži balastne tvari koje poboljšavaju probavu. Gljive nakon sušenja obiluju proteinima, antioksidansima, vitaminima i željezom, dok rajčica obiluje likopenom, antioksidansima, kalijem
Proces dehidracije
Za dehidraciju je najvažnije odabrati kvalitetno i zrelo voće i povrće kojemu stijenke nisu oštećene. Prvo ga je potrebno dobro oprati i očistiti suvišne dijelove (peteljke, koštice i sl.). Kod većine povrća i voća pravilo je sjeckati ga na što tanje kriške kako biste ubrzali proces sušenja.
Kriške plodova posložite na ladice dehidratora ili na lim obložen papirom za pečenje. Ostavite mjesta između plodova, kako biste ubrzali proces sušenja. Različito povrće i voće zahtijeva različito vrijeme sušenja, prosječno vrijeme je od 8 do 12 sati u dehidratoru. Pri kraju provjerite je li povrće i voće dovoljno suho. Ako niste zadovoljni, ponovite postupak na koji sat više. Sušeno voće i povrće potrebno je potpuno ohladiti prije nego što ga spremite. Najbolje ga je pohraniti u sterilizirane staklenke koje ćemo dobro zatvoriti te čuvati na suhom mjestu
Poigrajte se okusima
Plodovima koje ste pripremili za sušenje svakako dodajte pokoji začin. Poigrajte se dodatcima koje volite, kao npr. cimetom, muškatnim oraščićem, klinčićem, vanilijom, anisom, solju, bosiljkom, timijanom, limunovim sokom te češnjakom u prahu. Mogućnosti su doista neograničene. Limun je osobito korisno dodati voću kako bi zadržao svoju intenzivnu boju.
Posebna delicija su sušene rajčice u maslinovom ulju. Proces je isti kao prilikom sušenja, samo što na kraju u staklenku dodajemo maslinovo ulje, začine te po želji češnjak.
Krenite od jednostavnijih plodova
Birajte ljekovito voće i povrće poput šljiva, koje su prava mala riznica zdravlja i energije. Suha šljiva je daleko ispred suhih smokava i grožđa, s dva puta većom antioksidantom snagom. Bogate su kalijem, vlaknima, vitaminima K, A, B1, B2, B6, E, dok se u tragovima može naći magnezij i željezo. Sjajna za kosti, probavu, bolesti kardiovaskularnog sustava, kožu, kosu te regulaciju šećera.
Ana Tomšić BLAŽAN, nutricionist
Birajte ljekovito voće i povrće poput šljiva koje su prava mala riznica zdravlja i energije
RECEPT: Rajčice u maslinovom ulju
l 1 kg manjih zrelih rajčica
l sol, maslinovo ulje
l bosiljak, timijan, lovor
1. Rajčice oprati, ako nisu iz domaćeg uzgoja, našpricati ih domaćim antipesticid sprejom (kombinacija sode bikarbone, limuna i vode).
2. Izrezati na pola milimetra tanke kriške. Staviti u zdjelu, dodati začine, izmiješati i poslagati na police dehidratora (da se ne dodiruju).
3. U dehidratoru ih je potrebno sušiti oko 24 sata – ili manje, ovisno o dehidratoru. Ako nema mogućnost podešavanja temperature, dovoljno će biti 6 - 12 sati. U nedostatku dehidratora, obložite lim papirom za pečenje, uključite pećnicu na 100 Celzijevih stupnjeva s opcijom ventilator. Sušite ih četiri sata. Nakon toga ugasite pećnicu i ostavite ih da se ohlade.
4. Staklenke steriliziramo u pećnici na 100 °C.
5. Kada su rajčice hladne, u staklenku slažemo red rajčica, red lovora, bosiljka i sve zalijemo maslinovim uljem.
6. Dobro zatvorene staklenke čuvamo na hladnom i tamnom mjestu.
l Od 1 kg rajčica dobijemo 300 g sušenih.