Od svibnja ove godine Muzej Đakovštine ima stalni postav arheologije. Koncept stalnog postava započeo je danas umirovljeni kustos Muzeja Đakovštine Ivo Pavlović, a razradile su ga i dovršile bivša kustosica Ana Grbeša i sadašnja Jelena Boras. Likovno oblikovanje i prostorna artikulacija povjereni su mr. sc. Mariu Beusanu, profesoru na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, koji je ranije oblikovao i etnološki i kulturno-povijesni postav Muzeja Đakovštine. Iako su ta prva dva postava otvorena prije desetak godina, arheološka zbirka je svoj izložbeni prostor dobila tek preseljenjem čuvaonice muzejskog i knjižničnog fonda u novosagrađenu dvorišnu zgradu.

- Stalni postav arheološke zbirke posljednja je komponenta kojom se upotpunjuje program Muzeja Đakovštine, a realiziran je nakon desetljeća prikupljanja građe bilo arheološkim istraživanjima, bilo terenskim pregledima lokaliteta te suradnjom sa stručnjacima iz raznih institucija. O težini i važnosti tog zadatka govori činjenica da je na prostoru Đakovštine zabilježeno više od stotinu arheoloških lokaliteta, od kojih je 30-ak istraživano. Na spomenutim iskopavanjima sudjelovalo je mnogo naših sugrađana kojima će sigurno biti zanimljivo vidjeti izložene predmete čijem su otkriću sami pridonijeli te time postali dionici đakovačke arheološke priče. Rezultat ovog višegodišnjeg radnog procesa je tristotinjak odabranih izložaka podijeljenih u tri vremenska odsjeka (prapovijest, antika i srednji vijek) kroz ukupno sedam izložbenih prostorija. Gotovo svaki od đakovačkih lokaliteta poseban je po nečemu i značajan u arheološkoj znanosti, a zadatak ovog postava bio je pokazati bar djelić tog bogatstva arheološke baštine Đakovštine - pojašnjava kustosica Jelena Boras.

Vremenski obuhvat prve izložbene cjeline, kaže, seže 17 milijuna godina u prošlost, okaminama organizama koji su živjeli u vrijeme Panonskog mora, a nastavlja se prvim tragovima prisutnosti čovjeka na prostoru Đakovštine u vrijeme mlađeg kamenog doba (oko 5000 g. pr. Kr.) te završava mlađim željeznim dobom, tj. vremenom oko 30. g. poslije Krista.

- U sklopu njega postavljena je i rekonstrukcija jedne prapovijesne bakrenodobne kuće zajedno s ilustracijom virtualne rekonstrukcije izrađene prema podacima dobivenim na terenskom istraživanju koju su izradili i ustupili dr. Jacqueline Balen i Marin Mađerić - pojašnjava kustosica Boras, te nastavlja:

- Sljedeća cjelina bavi se antičkim razdobljem, s fokusom na razdoblje 4. stoljeća, koje je predstavljeno materijalom prikupljenim istraživanjem nekropole na Štrbincima i naselja na Ivandvoru. Osim bogatog nakita i predmeta svakodnevne uporabe, izložena su i glasovita pozlaćena dna staklenih plitica sa Štrbinaca te zabat grobnice s freskom. Na Ivandvoru se još tada, prije 1600 godina nalazilo uzgajalište konja, o čemu svjedoče nalazi konjskih kostiju te koštana drška izrađena u obliku konjske glave, što je zanimljiva poveznica ne samo s konjogojskom tradicijom bogatom u Đakovštini nego i s lokacijom današnje đakovačke Ergele.

Treća i posljednja izložbena cjelina obrađuje Đakovštinu u srednjem vijeku, počevši s najstarijim nalazima iz 7. i 8. stoljeća, kroz predstavljene grobne cjeline s lokaliteta Đakovo – Župna crkva, te naseobinske nalaze s raznih lokaliteta, a završava se 16. stoljećem i dolaskom Turaka.

- Ovaj novi, arheološki, segment stalnog postava Muzeja Đakovštine uvelike obogaćuje turističku ponudu našega grada, županije, ali i države. Osim toga, Muzej Đakovštine je postao nezaobilazna stanica za stručnjake s područja arheološke znanosti i sve proučavatelje prošlosti, što je, s obzirom na bogatstvo arheološke baštine našeg kraja, odavno zaslužio - ističe kustosica Boras.