Povećanje boravišne pristojbe, koju je pripremilo Ministarstvo turizma, a Uredbu bi idućega tjedna trebala usvojiti Vlada, u kontinentalnom dijelu zemlje trebalo bi ocijeniti pozitivnim potezom.

U prvom redu povećani prihod od turističke boravišne pristojbe moći će se iskoristiti za razvoj nedostatne turističke infrastrukture i zapravo mnogih drugih segmenata nužnih za ozbiljniji turistički razvoj, s kojima na Jadranu u pravilu nemaju problema.

Dakle, nakon javne rasprave Ministarstvo turizma predložilo je Vladi donošenje uredbe kojom bi boravišna pristojbe za 2018. bila povećana. Posljednja promjena visine te pristojbe bila je 1999. godine, kada je - smanjena. Vlada, naime, svake godine u ljeto usvaja uredbu kojom se određuju iznosi boravišne pristojbe za iduću godinu, a ona se odnosi na turistička noćenja u objektima u kojima se ta pristojba plaća po noćenju (hoteli, kampovi, charter) te za nautičare, odnosno vlasnike ili korisnike plovila koji tu pristojbu plaćaju za sebe i sve osobe koje noće na plovilu.

Prema novom prijedlogu za 2018. najviši iznos boravišne pristojbe po osobi i noćenju u glavnoj sezoni povećava se za jednu kunu, sa sedam na osam kuna, odnosno iznosi se povećavaju u odnosu na dosadašnje, pa se kreće od najmanjih 2,5 kune izvan sezone u D i ostalim razredima turističkih mjesta, do osam kuna u A razredu turističkog mjesta i u glavnoj sezoni. Valja podsjetiti kako je za taj A razred pristojba u glavnoj sezoni 1999. snižena sa 7,6 na sedam kuna.

Prema podacima Fine u 2016. godini je od boravišne pristojbe uprihodovano 434 milijuna kuna. Simulacija pokazuje, navode iz Ministarstva turizma, kako bi se s povećanjem pristojbe u 2018. prikupilo 488 milijuna kuna ili 54 milijuna kuna više nego 2016., s tim da u taj izračun nije uključeno eventualno povećanje boravišne pristojbe za privatne iznajmljivače koji boravišnu pristojbu plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu (300 kuna po krevetu u A razredu turističkog mjesta). Prema podacima iz eVisitora trenutačno su u Hrvatskoj registrirana 87.852 privatna iznajmljivača, 1105 hotela, 429 kampova i 10.607 objekata u kategoriji “ostalih” (hosteli, kuće za odmor i dr.).

Povećanje boravišne pristojbe dobro je razvoj turizma u kontinentalnom dijelu zemlje i zbog činjenice da se članarina koju plaćaju turistički subjekti, koja je također prihod sustava turističkih zajednica, sustavno smanjuje u cilju smanjenja neporeznih davanja. Za turističke zajednice u 13 kontinentalnih županija (bez Zagreba), ističe Ministarstvo, članarina je glavni, tj. najizdašniji prihod, pa bi se predloženim povećanjem boravišne pristojbe bar u jednom dijelu nadomjestio gubitak prihoda od članarine. Jadranske turističke zajednice, s druge strane nemaju problema s prihodima, jer im već godinama raste broj gostiju, a time i ukupni prihodi, neovisno o smanjenju prihoda od članarine.

Povećanju boravišne pristojbe odmah su se usprotivili turistički poslodavci iz HUP-a i HGK (Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, HUP-Udruga ugostiteljstva i turizma, Udruženje hotelijera pri HGK-u, Kamping udruženje Hrvatske, HUP-Udruga nautičkog sektora, Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter pri HGK-u).

U tim udrugama kažu kako je prije donošenja odluke o izmjenama uređenja i povećanja visine boravišne pristojbe treba analizirati postojeće prihode te ispunjavanje svrhe i zadaće turističkih zajednica.

Također se naglašava da bi povećanje boravišne pristojbe bilo “još jedno neopravdano opterećenje za hrvatski turizam nakon povećanja PDV-a i poreza na nekretnine, jer boravišna pristojba, iako ju izravno ne plaćaju poslodavci nego turisti, čini sastavni dio konačnog troška smještaja koji plaća gost tj. sastavni dio ukupne cijene svih usluga smještaja kojom Hrvatska konkurira na turističkom tržištu”.

Na “kontinentu” drže da je povećanje pristojbe dobar potez. Osječko-baranjska županija je vodeća turistička županija na istoku Hrvatske i njezin župan Ivan Anušić snažno podržava ovo gotovo simbolično povećanje boravišne pristojbe.

- Držimo da je ovo povećanje dobro za turizam na kontinentu. U prvom redu više će sredstava ostajati našim turističkim zajednicama za razvoj turističke infrastrukture. Infrastruktura nam nije dovoljno izgrađena i dovoljno snažna, s obzirom na našu strategiju i želje ojačavanja turizma, posebice ruralnog na području Županije. Držimo da ruralni turizam upravo ima najveći potencijal rasta u ukupnim gospodarskim aktivnostima koje želimo razvijati s ciljem povećanja prihoda naše županije. Zbog toga je povećanje pristojbe dobra odluka, pomoći će nam da pojačamo našu turističku ponudu - zaključio je Anušić.